Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante upozorila je da se marginalizira problem prostitucije, postupci uglavnom završavaju po ubrzanom postupku, rutinski, jer okrivljenici nemaju branitelje, pa uglavnom sve završi priznanjem djela.
"U prekršajnom se zakonu za prostituciju samo povisuje novčane kazne, a kazne se propisuju u nepostojećim njemačkim markama. No, ako se seksualnim radnicama dodjeli status žrtve, imale bi pravo na osobu od povjerenja, na besplatnu pravnu pomoć, pravo da ne odgovaraju na pitanja koja se tiču privatnog života, dok danas imaju samo pravo da plate novčanu kaznu", kazala je.
Dodala je kako se smatra da u Hrvatskoj djeluje oko 7000 seksualnih djelatnica, a oko 100.000 klijenata koristi njihove usluge, no vrlo rijetko se vode pravni postupci u obranu seksualnih djelatnika.
Konvencijom o zaštiti djece zaštićena su djeca do 18 ili 21 godinu, no i socijalna skrb se mora uključiti u njihovu zaštitu, istaknula je Žigante dodajući da treba umrežiti sva nadležna tijela kako bi se smanjila mogućnost iskorištavanja djece.
U Švedskoj odgovaraju i klijenti
Žigante je kazala da su zakoni u Hrvatskoj potječu još iz vremena bivše Jugoslavije u kojima postoje dobre strane ali su zastarjeli. Švedskim zakonom, primjerice za djelo prostitucije odgovaraju i klijenti, a ne samo davatelji seksualnih usluga.
Na pitanje tko je odgovoran što Hrvatska ide gotovo obrnutim smjerom od europskih trendova, po kojima se radi na zaštiti seksualnih djelatnika, Žigante je kazala da odgovornost prvenstveno leži na zakonodavstvu. Istaknula je da su neka područja u zakonu obrađena odlično, no ne provode se u praksi.
Podsjetila je na slučaj iz 1993. godine, na kojem je radila, kada je u policijskoj raciji privedeno 37 osoba, uglavnom stranih državljana, pri čemu se sumnjalo na trgovinu ljudima. "Slučaj je završio tako da su dan poslije okrivljene osobe uz odvjetnike i najvjerojatnije svodnike, koji su posjedovali njihove dokumente, puštene bez daljnjeg ispitivanja", rekla je.
Zbog prostitucije procesuirana 243 puta
Navela je primjer u kojemu je osoba zbog djela prostitucije procesuirana 243 puta, a kasnije je optužena za svodništvo. Rekla je kako su seksualne radnice uglavnom "poznate zakonu", kao i mjesta gdje se okupljaju te upozorila da ih policija, prema potrebi i mimo poštivanja ljudskih prava, bez naloga uhićuje kako bi uljepšala sliku grada.
Po statističkim podacima, od 2011. godine je evidentirano 1059 prekršaja, od toga 49 za dopuštanje vršenja seksualnih radnji u prostorijama u posjedu osobe, a ostalo za davanje usluga. Pod utjecajem alkohola zabilježen je 31 slučaj, a pod utjecajem droga nije bilo evidentiranih počinitelja.
Podneseno je 998 optužnih prijedloga, a za 61 osobu izrečene su zaštitne mjere. Evidentirano je 320 kaznenih djela i za to prijavljeno 134 počinitelja. Najviše prekršaja i kaznenih prijava je evidentirano u Zagrebu. U šest godina evidentirano je 267 oštećenih osoba, od tog broja je samo jedan muškarac.
U 2012. godini evidentirane su tri maloljetne davateljice seksualnih usluga, 2013. godine jedna, a 2016. jedan maloljetni počinitelj. Najčešći počinitelji su hrvatski državljani, no tu su i državljani Italije, BiH, Njemačke i Mađarske. Prosječna dob počinitelja je od 39 do 49 godina, a oštećenih od 18 do 22 godine. (Hina)