Štetu trpi i okoliš

Zbog ovog problema sve više ljudi i u Hrvatskoj osjeća posljedice: "Bljeska po noći, djeca ne mogu spavati"

1/9 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Iako je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja na snazi više od godinu dana, u praksi se malo toga promijenilo. Dok se još uvijek čeka Pravilnik na temelju kojeg bi se trebalo postupati u slučajevima primjerice prejake rasvjete, stižu kritike na njegove odredbe.

Reklamni pano na križanju Selske i Krapinske ulice već nekoliko mjeseci smeta dijelu stanara.

"Pa, smeta jer bljeska po noći, djeca ne mogu spavati, neki od susjeda drže stalno zatvorene prozore jer jednostavno se ne vidi. Ne može se spavati od bljeskanja po noći", kazao je jedan od stanara iz susjednih stanova.

I ulična rasvjeta nekima zadaje probleme, pogotovo onima koji žive u prometnijim dijelovima grada.

"Prije mi je više smetalo dok sam stanovala u Savskoj, tu je baš specifično. Po noći vam je cijela soba obasjana, uopće kao da nemate noć", rekla je Biserka iz Zagreba. "Zavjese ne možeš jer probija, uopće ne mogu spavati koliko svjetla tuku", slaže se s njom Jerko.

Sve veći problem u svijetu

Svjetlosno onečišćenje sve je veći problem u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Štetne učinke trpe i ljudi i okoliš.

"Pretjerana osvijetljenost mjesta gdje čovjek spava može dovesti do smanjenog ispuštanja hormona melanina, samim time utječe se i na san. Svaka intervencija na okoliš je, naravno, promjena. Svaka ta promjena može biti pozitivna ili negativna u svojm određenim segmentima", kazao je Marko Bišćan iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Upravo zbog toga je 1. travnja prošle godine na snagu stupio novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Pravilnik Zakona, koji treba donijeti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, još se čeka.

Pravilnik kasni gotovo pola godine

Iz resornog ministarstva nisu nam objasnili zašto se gotovo pola godine kasni s donošenjem novog pravilnika, ali najavili su da će on biti donesen - idući mjesec.

Da pravilnik ima niz spornih dijelova, tvrdi astronom Boris Štromar, koji je dio radne skupine koja ga je izrađivala.

"Na jednom pročelju rezidencijalne zgrade dopušteno je 20 kandela po kvadratnome metru. Ista je vrijednost granična za emisiju svjetlosti s megareklamnih displeja, dakle one poput u Zagrebu Autobusnog kolodvora, gdje se ljudi u krugu od pola kilometra žale da ne mogu spavati. Znači, to je ljudima dozvoljeno na pročeljima, što je potpuni, potpuni apsurd", smatra Boris Štromar iz Udruge za zaštitu noćnog neba "Naše nebo".

I dodaje da njegove primjedbe nisu bile prihvaćene. "Ono što je prihvaćeno očito je došlo od članova iz Hrvatskog društva za rasvjetu. Jedan od tih članova sada je uhićen u aferi Janaf", dodaje Štromar.

Hrvatsko društvo za rasvjetu bez komentara

Iz Hrvatskog društva za rasvjetu nisu željeli komentirati Štromarove tvrdnje. Iz resornog ministarstva odbacuju insinuacije da se pogodovalo industriji rasvjete.

Dok se Pravilnik ne donese, probleme s rasvjetom građani trebaju prijavljivati komunalnim redarima i Državnom inspektoratu. Iz Grada Zagreba poručili su nam da će se reklamni pano ipak ukloniti, ali ne zbog svjetlosnog onečišćenja, već zbog nedostatka dozvole.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr