Na predraspravnom ročištu u Haagu raspravljalo se o konačnom dogovoru o rasporedu suđenja, broju svjedoka i sati koji će se provesti na sudu. Tužiteljstvo je predložilo 170 sati na sudu te 85 svjedoka. Sutra će u devet ujutro tužiteljstvo započeti uvodnom riječi.
Tužiteljstvo se sudu požalilo na način na koji obrana komunicira s njima. Tužiteljstvo, naime kaže da obrana šalje njihovu međusobnu korespondenciju odboru. Obrana je sudu rekla da to neće više prakticirati, ali nisu mislili da su pisma osjetljivog sadržaja.
>> Počinje suđenje Goranu Hadžiću, optuženom za najteže ratne zločine u Vukovaru i okolici
Sud su izvijestili kako je kontakt jednog svjedoka tužiteljstva dan obrani jer je svjedok tako odobrio. Obrana kaže da želi upoznati svakog svjedoka, ali tužiteljstvo vidi problem u tome. Obrana je sud izvijestila da nisu mogli upoznati svjedoke prije suđenja, a to im je na nejasan način dano do znanja u jednom od pisama koje su poslali odboru. Obrana se želi sastati i razgovarati sa svjedocima tužiteljstva.
Izbio je i prijepor oko 56 dokumenata, za koje je tužitelj Douglas Stringer na predsraspravnom ročištu rekao kako smatra da je dogovor o njima s obranom ipak postignut. 'To se dogodilo u razgovorima koje ste nam vi sami rekli da obavimo i iz tog razloga te dokumente treba uvrstiti u spis', izjavio je Stringer obraćajući se sudskom vijeću.
Jedan od Hadžićevih odvjetnika Christoipher Gosnell na to je odgovorio: 'Časni sude, ovdje ne postoji nikakvo fundamentalno neslaganje. Mi smo u svom pismu rekli da nećemo uputiti prigovor na autentičnost tih dokumenata. Međutim, mi nužno ne prihvaćamo njihovu dokaznu vrijedost, u vezi s time da oni predstavljaju činjenice na terenu ili da su u predmetno vrijeme bili mjerodavni važeći instrument. To je naš stav'.
Podsjetimo, Goran Haždić optužen je za najteže ratne zločine u Vukovaru i okolici. U optužnici je definirana njegova uloga u ujedinjenom zločinačkom pothvatu pod vodstvom Slobodana Miloševića.
Haški je sud protiv Hadžića podignuo optužnicu 2004. godine kada ga je u 14 točaka teretio za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvom stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina. Kasnije je optužnica izmijenjena te ga tereti ne samo po individualnoj nego i po zapovjednoj odgovornosti.
Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koju su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook