Prvo je afrička svinjska kuga odnijela tisuće svinja i ugasila stotine gospodarstava. Zatim je tuča u nekoliko minuta uništila usjeve za koje se radilo cijelu godinu. Posao od kojeg se generacijama živjelo polako nestaje.
Poljoprivrednici su zavapili ekipi rubrike Poziv. "Prije tri godine afrička svinjska kuga nas je doslovno uništila. Odšteta koju smo dobili nije nam pomogla ni za bravce koje su nam potukli. No pitanje je što nam nosi budućnost jer neki svinjci su zauvijek ostali prazni. Dođite vidjeti kako žive seljaci u Slavoniji i nek' nam netko odgovori, po sadašnjoj prodajnoj cijeni, gdje je računica da seljak može opstati?", poručili su.
Reporteri su istražili priču o o praznim svinjcima, tihim dvorištima i Slavoniji koja se pita - ima li još snage za novi početak.
Muke seljaka
Strah i neizvijesnost i danas je svakodnevnica slavonskih seljaka. Mnogi kažu - nije ih slomila samo bolest, nego prizori koji se mogu vratiti svakog trena.
"Ujutro svinje nahraniš, daš im vodu, one jedu, a onda popodne gledaš kako ih neki nepoznati ljudi vuku iz tvog dvorišta. Taj se osjećaj ne može opisati", potreseno je ispričao Marinko.
Sela su ostala bez stoke, a mnogi bez odgovora. Naknade su se čekale mjesecima. No, za svinjogojce, šteta se ne mjeri samo isplaćenim iznosom. Prazni svinjci ne bole samo financijski. Krenuti ispočetka u šezdesetima, bez sigurnosti i bez garancije da se isto neće ponoviti - za mnoge je prevelik rizik.
Dok jedni govore o kraju sela, nadležni tvrde da se čini sve kako bi se širenje zaraze zaustavilo. Ni trenutačna situacija s otkupom svinja ne ide na ruku slavonskim svinjogojcima.
Međutim, to nije kraj. Istok Hrvatske ranije je poharala i snažna tuča. Godinu i šest mjeseci kasnije konkretne pomoći za potpuno devastirane usjeve poljoprivrednika iz Bošnjaka - nema.
Tri godine borbe, čekanja i neizvjesnosti ostavile su trag. U selima gdje su se krediti vraćali od tova i žetve, danas se preživljava iz mjeseca u mjesec.
Za te ljude poljoprivreda nikada nije bio samo posao. To je bio način života, dio identiteta i ponos slavonskog stola.
I dok vlasti prebacuju lopticu odgovornosti, politika nikako da shvati - ljude ne zanima krivac, zanima ih rješenje.
Postoji li rješenje?
O ovoj je temi reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Žarkom Tušekom.
"Afrička svinjska kuga je u ovom trenutku pod kontrolom. Već nekoliko tjedana nema novih slučajeva, osim kod divljih svinja, međutim, to rješavamo s Hrvatskim lovačkim savezom", započeo je Tušek.
Kako je pojasnio, od 2023. godine do danas je deativirano iz registra farmi oko 150 farmi koje drže svinje.
Proizvodnja kilograma svinje stoji oko euro i 70 centi, a prodajna cijena je oko euro i 15. "Gdje je tu matematika?", upitao je reporter Mikić.
"Prije svega, ne možemo tu istražiti matematiku. Moramo reći da je hrvatsko svinjogojstvo, kao i čitava poljoprivoda, dio zajedničkog europskog tržišta i da se cijena formira na temelju ponude i potražnje. Unatrag nekoliko mjeseci imamo pojačanu ponudu na europskim tržištima iz razloga što određene zemlje, koje su veliki proizvođači svinja u Europi, ne mogu izvoziti u treće zemlje", odgovorio je Tušek.
Istaknuo je da Hrvatska uvozi oko 40-45 posto svinjetine, a ostatak se namiruje iz vlastite proizvodnje.
"Vlada je prošle godine donijela velik, sveobuhvatan program. Vrijedan je gotovo 240 milijuna eura, a njime se želi obnoviti sektor svinjogojstva, učiniti ga stabilnim. Kada tome pridodamo i oko 40 milijuna eura raznih mjera - radimo snažan iskorak kako bi taj sektor ostao vitalan, živ i kako bi se postupno razvijao", poručio je.
Rekao je da Ministarstvo također traži modele kako obeštetiti sve one koji su bili pogođeni prirodnim nepogodama.
Svoju priču možete poslati i na stranici na Facebooku ili putem web-forme.
Više detalja pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
Galerija
This browser does not support the video element.