Društvene mreže posljednjih godina preplavljene su prevarantima kojima je gotovo nemoguće ući u trag, a kada policija i pokuša odraditi svoj posao kriminalci se skrivaju iza GDPR-a.
Hrvati svakog dana na internetu troše u prosjeku 24 milijuna eura.
"Pozdrav. Često kupujem preko interneta i sama sam bila žrtva prijevare prilikom kupovine trenirke koja je trebala biti poklon. Zanima me kako je moguće da prevarantima na društvenim mrežama niti jedna naša institucija ne moze ući u trag. Molim vas da istražite temu internet trgovine", požalila se Valentina koja je trenerku platila 900 kuna.
This browser does not support the video element.
Zamislite da naručite mobitel, a u paketu vam stigne - cigla. Da, i to se događalo. Policijske statistike u posljednje dvije godine bilježe rekordan rast internetskih prijevara.
Ekipa Poziva riskirala je 36 eura i naručila jedan proizvod. Što su dobili, otkrila je reporterka Dina Ćevid.
Našao ponudu koja je djelovala predobro
"Naišao sam na tu ponudu, ponuda je djelovala predobro, ali tada sam naivno mislio da na internetu postoji kao neko poštenje", kazao je Damir Rožić.
Gotovo svaka online prijevara tako počinje. Rožić je naručio električni romobil.
"Uplatim ja njoj i ona kaže - 'sad ću ja to poslati, idem na poštu, budem ti se javila'. Tako prođe par dana i paket ne dolazi, ja sam zvao poštu i nema ništa za mene. Idem opet kontaktirati tu ženu, kad - nema profila više na Facebooku, ne postoji", dodaje.
Odmah mu se upalio alarm, ali nažalost, već je bilo kasno.
"Pretpostavljam da je profil ukraden jer ima puno prijatelja i fotografije romobila su isto, pretpostavljam, lažne. I sad ključno, slika kreditne kartice - što me zapravo i 'kupilo'", rekao je Rožić.
Imao je fotografiju kreditne kartice, ali...
Budući da je imao fotografiju kreditne kartice s podacima te osobe, otišao je na policiju, misleći da će tako lako doći do nje.
"Kaže policajac - sad oni moraju kontaktirati banku da im da adresu te osobe da bi ga ja mogao tužiti. I kontaktira mene policajac za tjedan dana - odgovorili su iz banke ipak ne daju njegovu adresu", navodi.
Iz Ravnateljstva policije objašnjavaju zašto.
"Svi podaci o bankovnim računima su označeni bankarskom tajnom, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu te policija nema ovlasti samostalno tražiti podatke. Potreban je nalog državnog odvjetništva ili suda", pojašnjava Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti.
Osobe na čije ime kartica za uplatu glasi najčešće su takozvane 'financijske mule'.
"To su osobe koje za kriminalne organizacije otvaraju račune, uzimaju određeni postotak. Zatim novac prebacuju dalje na račune izvan Europske unije. I, naravno, zbog toga je sam povrat novca vrlo neizvjestan", dodaje.
Kako to funkcionira provjerila i ekipa Poziva
Kako sve funkcionira, provjerila je i ekipa Poziva. Naručili su crnu traper haljinu. Cijena 36 eura. Tek što je prošla uplata, na mail im je stigla potvrda kako je proizvod uspješno naručen.
Nakon tri tjedna - paket stiže. Pokušavaju doći do pošiljatelja. Na omotnici je kao pošiljatelj navedena mail adresa - sisoutlook.com. Nema imena trgovine iz koje su naručili niti adrese, ali imaju broj pošiljke pa će pokušati preko njega.
Odmah je bilo jasno da je riječ o prijevari. Već na prvi pogled vidi se - dobiveno nema nikakve veze s traperom. Javljaju se stranici s koje su naručili kako bi obavili povrat.
Odgovor stiže brzo. "Navedite brojeve narudžbi, brojeve mobilnih telefona, molim. Upitat ćemo Vas", poručuju.
Reporterka im šalje sve prema dogovoru. Na lošem hrvatskom, odgovor stiže za dva dana. "Žao mi je, ovo nije naša narudžba. Ovdje dostavite potvrdu o primitku paketa", stoji u odgovoru.
Stranica nestala, komunikacija blokirana
Odlaze na stranicu dostavljača. Unose broj paketa, ali niti tamo ne piše tko je pošiljatelj niti je li paket poslan iz Hrvatske ili neke druge zemlje.
U međuvremenu stranica s koje su kupili je nestala, a komunikacija putem maila više nije bila moguća jer su u međuvremenu blokirani. Kontaktirali su i dostavljača koji im je poslao podatke.
Napokon uspijevaju saznati da je paket poslan iz Hong Konga, ali kada unesu adresu na kojoj bi se trebala nalaziti trgovina, vide da je na toj adresi zapravo kafić.
S lažnog web shopa naručila je i Lorena Kalaica Koštić. Umjesto original tenisica dobila je lošu kopiju.
"Pogledala sam tu stranicu. Vidjela sam da imaju 19.000 pratitelja. Objavljivali su slike originalne, s etiketama. Ja sam mislila da ja možda neću biti prevarena jer sam naručila pouzećem. Ali ni ta opcija više nije sigurna", govori Lorena.
Trenutačno aktivno oko 2000 lažnih stranica
Upravo su phishing prijevare najčešće. Lažna internetska stranica na prvu izgleda gotovo jednako autentičnoj stranici. Iz Nacionalnog CERT-a kažu da je trenutačno aktivno oko 2000 lažnih stranica.
"To nisu domene pojedine zemlje kao točka.hr domena. Vidimo da jezik nije savršen na tim stranicama", upozorava Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.
Prošle godine policiji je prijavljeno više od 1500 računalnih prijevara. Lažni počinitelji najčešće su iz Afrike ili jugoistočne Azije.
Puno veći problem - povrat novca
"U principu, puno je veći problem povrat novca nego identifikacija počinitelja", navodi Grgurić.
Damir s početka priče – sada je puno oprezniji. "Ja sam sad, ajmo reći, pametniji, ali ne mogu ni sada reći sa svojim iskustvom da neću nasjesti na neku prijevaru jer je to praktički nemoguće", govori.
"Poruka je - 'ne kupujte preko društvenih mreža'. Točka", upozorava Grgurić.
Poruka Udruge za zaštitu potrošača
This browser does not support the video element.
O tome kako prevenirati prijevare, ali i što učiniti kad ste već prevareni, objasnila je Ana Knežević iz Hrvatske Udruge za zaštitu potrošača.
Knežević kaže kako bi se banke trebale uključiti kod prijevara i poduzeti i mjere protiv prevaranata.
U slučaju Damira Ružića koji nije mogao do podataka jer se kriminalac skrio iza GDPR-a, kaže: "Imamo mi zakon po kojem moramo provoditi uredbu Europske komisije i postoji niz institucija koje bi trebale biti umrežene. Tu moraju djelovati umreženo i banka i policija i ne se braniti nikakvim limitima od 2000 kuna".
Zakon navodi da policija progoni po službenoj dužnosti tek za vrijednost veću od 2000 kuna. Knežević kaže kako je to siva zona.
"To je siva zona, ali ne bi trebalo biti bitno jer prijevara ima toliko da iznosi ne bi trebali biti bitni nego bi se trebalo zaštititi potrošača", ističe Knežević.
Navodi kako je nerealno očekivati kako će se ući u trag prevarantima koji su reporterki prodali lažnu haljinu od trapera.
Sigurnije platiti karticom
"Nema šanse da im se uđe u trag. Sve je više lažnih stranica, a na njima su krasne fotografije i poslikani originali i to potrošače privuče jer misle da su to doista originali", navodi.
O povratu novca navodi kako je sigurnije platiti karticom jer se ta taransakcija može opozvati, no ni to nije više jamstvo povrata.
"Ta se transakcija može opozvati, samo treba biti brz. Ljudi se dosta kasno jave. Ako se u prvih 14 dana kupci obrate banci, banka ima mogućnost opozvati tu transakciju", rekla je Knežević.
"Samo smo primijetili da su i tu prevaranti već brzi. Imali smo nedavno slučaj, banka je krenula u potragu za novcem, račun je bio u Latviji i već je sav novac podignut, a račun ugašen", dodaje.
"Naši su potrošači, prema mjerilima EU-a, najlošije informirani i educirani. Zadnje mjesto držimo već nekoliko godina i trebalo bi puno napora uložiti da se ljudi nauče kako trgovati preko internet stranica", rekla je Knežević.
"Mi smo tražili da se stvori lokotić kod naziva stranice, no ni to više nije sigurno jer se ta licenca može kupiti i to više nije jamstvo sigurne kupovine. Treba provjeriti podatke na dnu stranice - naziv tvrtke, njezina adresa, mail adresa, telefon i sve odredbe zakona oko internetske trgovine", poručuje Knežević.
Dodaje kako udruga već godinama traži mogućnost otvaranja paketa pri primitku, a prije plaćanja pouzećem.
Svoje priče možete poslati i na WhatsApp i Viber na broj redakcije 095 2911 911 ili na mail poziv@novatv.hr.
Poziv možete kontaktirati i putem Facebook stranice ili putem web forme.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.