U te kategorije spadaju brojni umirovljenici - od partizana, domobrana, branitelja, akademika, pa sve do znanstvenika i političara.
Borio se na Neretvi i Sutjesci, 94-godišnji prvoborac Lovre Reić, a u mirovinu je išao s 38 godina staža. 'U penziju sam išao kao pukovnik, nastavnik u višoj vojnoj akademiji', rekao je Reić.
>> Država kreće u lov na LAŽNE invalidske mirovine
Sada prima nešto manje od 5.000 kuna mirovine, a na najave da bi se ona mogla smanjiti jer država nema novca, ovako odgovara: 'Ovoga trena potpisujem. U ovoj situaciji u kojoj se nalaze građani, radnici, namještenici, eto neka meni smanje 20 posto.'
Ratnih dana, no onih 90-ih godina, i svoje četvrte brigade i ranjavanja prisjeća se i umirovljeni pukovnik Željko Petko.
'Zemlja nema novca. Mi ćemo podnijeti žrtvu. Ne moramo mi govoriti da smo se spremni žrtvovati. Ali kad se kaže povlaštena mirovina, to mi zvoni nemilo, jer to nije povlaštena mirovina to je definitivno zaslužena mirovina. Novaca ima, ali su krivo raspoređeni, kruže pogrešno. Ako ima 50 milijuna kuna za mobitele, ako ima za vozne parkove, onda ima i za to', rekao je Petko.
Takozvanu povlaštenu mirovinu prima i Zdravko Milišić, bivši radnik Salonita. Sa 35 godina staža sada prima 2.500 kuna. 'Povlaštene mirovine su minimalno 2.300 kuna do 2.500 tisuće kuna. Mi uopće ne smatramo da su to povlaštene mirovine jer to su dobili bolesni ljudi', kaže Milišić.
Prosječna mirovina sudionika NOR-a je oko 2.700 kuna i takvih ima nešto više od 28.000. Sličan iznos primaju i radnici koji su bili izloženi azbestu, njih je nešto više od sedamsto. Najviše je braniteljskih mirovina, nešto manje od 73.000. Prosječna takva mirovina je 5.370 kuna. Najveće mirovine, od gotovo 9.000 kuna, primaju bivši saborski zastupnici i članovi vlade, takvih je 587.
Sadašnjim zastupnicima mirovine neće biti toliko visoke, osim naravno onih koji su ih zamrznuli na vrijeme.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook