Predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalija Orešković poručila je danas tijekom saborske rasprave o izvješću o radu Povjerenstva u prošloj godini da nije zadovoljna razinom upoznatosti dužnosnika s odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
'Nestranačko profesionalno povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa treba biti brana stavljanju vlastitog interesa ispred javnog. A tu ima puno posla', rekla je Orešković objasnivši da je u 2013 godini na 37 sjednica doneseno 118 odluka o pokretanju postupka radi utvrđivanja sukoba interesa, te 25 odluka o njihovom nepokretanju. Otprilike trećina postupaka je pokrenuta povodom podnesenih neanonimnih prijava, dok su dvije trećine njih pokrenute temeljem vlastitih saznanja Povjerenstva.
U 58 odluka je dužnosnicima izrečena sankcija zbog povrede odredbi Zakona, te 294 tisuće kuna sankcija.
'Povjerenstvo je u prvoj godini mandata prilikom izricanja sankcije obustave isplate dijela neto mjesečne plaće, unutar zakonom propisanog raspona između 2.000 i 40.000 kuna, dužnosnicima izricao relativno niže sankcije', zaključila je Orešković.
Zastupnici su tijekom rasprave zaključili kako je potrebno i dalje razvijati svijest o štetnosti sukoba interesa kao predvorja korupcije, no i upozorili kako je nužno u zakonu riješiti dvojbe i popuniti pravne praznine. Nezavisna Jadranka Kosor tako je ukazala na problem da se financijske kazne dužnosnicima mogu naplatiti isključivo s dužnosničke plaće, pa je od 294 tisuće kuna sankcija nenaplaćeno ostalo 70-ak tisuća.
Laburist Dragutin Lesar tvrdi da još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o važnosti sprečavanja sukoba interesa.
Skandal u HEP-u: Članovi uprave u sukobu interesa
'To je zato jer ne postoji politička odgovornost. Uvjeren sam će se tek kada prvi ili drugi dužnosnik na bilo kojem nivou bude razriješen dužnosti zbog dokazanog sukoba interesa, i to po odluci stranke, ovaj institut početi ozbiljnije razumijevati, shvaćati i prihvaćati kao nedozvoljivo ponašanja. Društvena osuda i nulta tolerancija društva', uvjeren je Lesar.
HNS-ov Goran Beus Richembergh kaže da je dokument od radu Povjerenstva predlaže niz rješenja kako popraviti zakon koji sada ima svojih mana.
'Nema sumnje da je naša praksa pokazala da je cijelo područje kojim se regulira ovo pitanje sukoba interesa prije svega bio povod za različite politikantske inicijative i natezanja, a zatim i da je postojeći sustav ovako kako je posložen vrlo solidna podloga za optuživanje kome Povjerenstvo pogoduje, a kome šteti', kaže Beus Richembergh koji kao jedan od problema vidi i javnosti otvorene sjednice Povjerenstva zbog čega javnost često pogrešno percipira da je netko u sukobu interesa samo zato što se nečije ime spomenulo u određenoj prijavi.
HDZ-ov Goran Marić slaže se da zakon treba mijenjati, a to dokazuje i činjenica da su 223 dužnosnika tražila od Povjerenstva davanje mišljenja jer im nije bilo sve jasno. Zanima ga kako je moguće da neki ministar ili njegov zamjenik nakon mandata u kojem je donosio odluke ode u privatni sektor na plaću od 60-70 tisuća kuna.
'Iz narodne banke ode u banku, a nije u sukobu interesa. Glavni analitičar, nije u sukobu interesa. A koje je on odluke donosio kao guverner ili viceguverner ili zamjenik, odnosilo se to valjda na koncesije pomorskog dobra, a ne na monetarni sustav. I to nam prolazi, to se događa', čudi se Marić. SDP-ovog Šimu Lučina brine gdje je odgovornost političkih stranaka.
'Kako političke stranke ljude za koje je bilo utvrđeno da su u sukobu interesa ili ljude protiv kojih se vodi kazneni progon ističu na svojim listama?', kaže Lučin te dodaje da je to njemu sporno. (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook