Novim zakonom definirano je tzv. ekonomsko nasilje, kojim se, među ostalim, smatra oštećenje ili uništenje osobne ili zajedničke (obiteljske) imovine te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja tom imovinom. U krug osoba koje se, u smislu nasilnika i žrtve, smatraju članovima obitelji uvršteni su i bivši bračni i izvanbračni partneri, te je propisana obveza da se svi predmeti vezani uz obiteljsko nasilje na sudovima žurno rješavaju. Uvedena je i odredba prema kojoj službe socijalne skrbi i zdravstvene ustanove te druga nadležna tijela moraju policiji ili tužiteljstvu prijaviti nasilje za koje doznaju da se dogodilo, a uvode se novčane kazne za sve koji su uočili, a nisu prijavili nasilje.
Pooštrene kazne
Policiji se, među ostalim, daju ovlasti da nasilnika udalje iz doma, ako je žrtva životno ugrožena. Pooštrene su kazne za nasilnike - novčana kazna od tisuću do 50 tisuća kuna, dok je kao zatvorski maksimum uvedena kazna od 90 dana umjesto 60 kao do sada. Romana Jerković najavila je potporu SDP-a novom zakonu, ali i prigovorila da predložene odredbe neće riješiti ključni problem - prisiliti nadležne službe da, bržom intervencijom i međuresornom suradnjom, brže i učinkovitije rade svoj posao i zaštite žrtvu. Predložila je osnivanje jedinstvene baze podataka o žrtvama nasilja u obitelji, na temelju koje bi nadležne službe, posebno centri za socijalnu skrb, policija i Državno odvjetništvo, bržom i boljom komunikacijom kvalitetnije zaštitile žrtvu i kaznile nasilnika. Danica Hursa iz HNS-a istaknula je potrebu ‘osvješćivanja cjelokupnog društva o nasilju kao neprihvatljivom obliku ponašanja, ocijenivši kako je to mjera s kojom treba početi suzbijati nasilje u obitelji. Naglasila je da će veće kazne za obiteljske nasilnike sigurno utjecati na ionako sve manje obiteljske proračune, te je predložila da, kako obitelj ne bi trpila zbog nasilnika, novčanu kaznu, gdje se to može, zamijeni zatvorska.
'Kako spriječiti porast nasilja?'
Marijana Petir iz HSS-a upozorila je da se obitelj u Hrvatskoj, iako se postavlja pri vrhu vrijednosti, sve više narušava jer, kazala je, roditelji više nemaju vremena za djecu, jedni za drugi, pa ni sami za sebe. U takvim uvjetima, naglasila je, u obitelji je više nasilja. ‘Kako spriječiti porast nasilja kada obitelj nije na cijeni, kada djeca gledaju nasilne filmove, igraju nasilne računalne igre’, poručila je Petir. Željana Kalaš iz HDZ-a pozdravila je donošenje novoga zakona, ističući nužnim ostvarivanje dva osnovna interesa žrtve - da se nasilnik kazni i da se poštuje njezina (žrtvina) anonimnost. (Hina)