Manolića, Boljkovca i Bulata dokazni materijal tereti za niz masovnih i pojedinačnih ubojstava za koja su bili osobno i zapovjedno odgovorni, kao i za niz ratnih zločina koje su počinile partizanske postrojbe i pripadnici zloglasne komunističke tajne policije Ozne, doznaje Večernji list.
Potkraj Drugog svjetskog rata, Manolić i Boljkovac bili su zapovjednici Ozne, Manolić u Bjelovaru, a Boljkovac u Karlovcu. Bulat je bio jedan od glavnih partizanskih zapovjednika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Josip Manolić nakon što je smijenjen s mjesta načelnika Ozne 1946. godine, zbog slučaja Hebrang, seli u Zagreb i postaje načelnik Odjela za izvršavanje kaznenih sankcija u Sekretarijatu unutarnjih poslova Hrvatske. Osobno je vodio utamničenje zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. U Sabor ulazi 1965. godine kao zastupnik, a nakon 1971. i Hrvatskog proljeća maknut je s političkih funkcija.
On je isto tako i jedan od osnivača HDZ-a, predsjednik predsjedništva RH 1990., predsjednik Vlade od '90. do '91. te predjednik Županijskog doma Sabora od '91. do '93. godine. Nakon neuspjelog puča zajedno s Stjepanom Mesićem izlazi iz HDZ-a i osniva stranku Hrvatskih nezavisnih demokrata.
Boljkovac je bivši načelnik karlovačke Udbe, a bio je i gradonačelnik Karlovca. U političku nemilost pada nakon Hrvatskog proljeća, a nakon osamostaljenja Hrvatske prvi je ministar unutarnjih poslova u Mesićevoj i Manolićevoj vladi.
Rade Buljat u Drugom svjetskom ratu bio je istaknuti partizanski zapovjednik i oficir Glavnog štaba NOV-a i POH-a. Nosilac je partizanske spomenice, a 1953. godine proglašen je narodnim herojem. Bio je i zastupnik CK KPH u Saboru.