Prema sporazumu zemlje su podijeljene u tri skupine s različitim rokovima za smanjenje i konačno ukidanje upotrebe industrijski proizvedenih plinova fluorougljikovodika (HFC) koji mogu biti i do 10.000 puta štetniji od glavnog stakleničkog plina ugljičnog dioksida.
"Amandmani i odluke su prihvaćeni", rekao je ruandski ministar za prirodne izvore Vincent Biruta prije no što je veliki pljesak prekinuo njegove riječi.
U skladu s tim dogovorom, razvijene zemlje, uključujući i velik dio europskih zemalja i SAD, obvezale su se postupno smanjiti uporabu plinova, počevši s 10 posto smanjenja do 2019. i dosegnuti 85 posto do 2036.
Dvije skupine zemalja u zemalja zamrznut će uporabu plinova do 2024. ili 2028. i tada postupno smanjivati njihovu upotrebu. Indija, Iran, Irak, Pakistan i zaljevske zemlje imat će kasnije rokove.
Riječ je o velikom koraku naprijed u usporavanju klimatskih promjena i ako se sporazum provede, smatraju stručnjaci, do 2100. godine vjerojatno ne bi došlo do povećanja prosječne globalne temperature za 0,5 Celzijevih stupnjeva.
Najveći svjetski proizvođači HFC-a su Indija i Kina, a upotreba tih plinova već se smanjuje u brojnim bogatim državama.
Dogovor oko HFC-a uslijedio bi nakon Pariškog sporazuma o ograničenju rasta globalnih temperatura koji je postignut lani u prosincu, a na snagu je stupio ovoga mjeseca, te sporazuma o smanjenju emisija u zračnom prometu iz listopada.
Američki državni tajnik John Kerry sastao se s dužnosnicima iz Kine, Indije i Pakistana tijekom skupa ovaj tjedan. Indija, treći po veličini proizvođač stakleničkih plinova na svijetu, tražila je više vremena za zemlje u razvoju da prilagode svoje industrije. (Hina)