Ističu kako se u Hrvatskoj sustavno krše ljudska prava, naglašavajući diskriminaciju etničkih i seksualnih manjina, ograničavanje prava na pobačaj te neprimjereno ophođenje policije s migrantima i tražiteljima azila.
„Od 6000 osoba koje su nestale u ratu između 1991. i 1995. godine, sudbina njih 1500 i dalje je nepoznata. Međunarodna komisija za nestale osobe izvijestila je kako Hrvatska nije uspjela poduzeti potrebne korake kako bi se postigla pravda i naknada za žrtve“, navodi se u izvješću Amnestyja.
Ističu kako je diskriminacija etničkih i seksualnih manjina široko rasprostranjena te podsjećaju kako su organizacije civilnog društva kritizirale Vladine prijedloge nacionalne strategije i akcijskog plana protiv diskriminacije koji je predstavljen u ožujku prošle godine.
„Politike koje je Vlada naknadno usvojila u prosincu nisu uspjele adekvatno riješiti pitanje kršenja ljudskih prava s kojim se suočavaju Srbi, Romi i seksualne manjine“, poručuju iz organizacije.
U Amnestyju poručuju kako policija u ophođenju s izbjeglicama i azilantima policija rutinski primjenjuje prisilu, zastrašivanje, oduzima ili uništavanja privatnu imovine te nerazmjernu
Podsjećaju kako Hrvatska još nije ratificirala Istanbulsku konvenciju te napominju kako je naše pravosuđe iznevjerilo mnoge žrtve obiteljskog nasilja koje često tretira kao manji prekršaj.
Kad je riječ o zdravstvenim uslugama, u Amnestyju upozoravaju kako u pojedinim slučajevima zdravstvene institucije kontinuirano odbijaju obavljati abortuse na temelju priziva savjesti, zbog čega su žene prisiljene pobačaje obavljati u nesigurnim uvjetima.
„Kako bi dobile pristup sredstvima za hitnu kontracepciju, žene i djevojke u ljekarnama moraju ispuniti upitnik u kojem moraju otkriti informacije o svojem seksualnom ponašanju i reproduktivnom zdravlju, čime se krši njihova privatnost“, navode u Amnesty Internationalu.