Povećanje najamnina doseglo je dvoznamenkaste brojke u nekoliko europskih zemalja u 2025. godini, pri čemu je Turska uvjerljivo prva, s porastom od čak 78 posto. Na trećem je mjestu Hrvatska.
Petina prosječnog dohotka kućanstava u EU odlazi na stanovanje, no udio je u nekim zemljama puno viši, primjerice u Grčkoj, gdje iznosi 35 posto.
"Ključna dinamika je jednostavna: potražnja raste brže od ponude. Pritisci na priuštivost na tržištu, osobito zbog još uvijek relativno visokih kamatnih stopa na hipotekarne kredite, potaknuli su više kućanstava da se okrenu najmu, posebno one koji prvi put kupuju nekretninu", rekla je za Euronews Kate Everett-Allen, voditeljica istraživanja stambenih nekretnina u Europi u Knight Franku.
Što se tiče zemalja Europske unije, prosječna stopa promjene stvarnih najamnina za stanovanje kretala se od 1% u Finskoj do 17,6% u Hrvatskoj. Inflacija najamnina također je visoka u Grčkoj (10%), Mađarskoj (9,8%), Bugarskoj (9,6%) i Rumunjskoj (8,2%), sve iznad 8%.
Osim Finske (1%), godišnja inflacija najamnina ispod je prosjeka EU u Luksemburgu (1,6%), Malti (1,7%), Sloveniji (1,9%), Njemačkoj (2,1%), Danskoj (2,2%), Francuskoj (2,3%) i Španjolskoj (2,4%).
Stručnjaci su istaknuli da su zemlje s manje reguliranim tržištima najma i ograničenijom ponudom općenito imale jači rast. Nasuprot tome, zemlje s kontrolom najamnina ili već visokim razinama najma zabilježile su sporiji rast.
Pokazalo se da su najamnine znatno više rasle u istočnoj Europi i na Balkanu nego u drugim regijama. Mikk Kalmet iz Global Property Guidea naveo je da Crna Gora i Hrvatska bilježe snažan rast uglavnom zato što su atraktivne destinacije za kratkoročni i dugoročni najam, posebno u usporedbi s nekim tradicionalno razvijenim tržištima poput Španjolske i juga Francuske.
Turska: kontrola najamnina dovela do suprotnog učinka
Vlasništvo nad nekretninama u Turskoj postalo sve manje pristupačno - vlada je u srpnju 2022. ograničila povećanje najamnina na 25%, što je potom produženo do srpnja 2024.
"Kontrola najamnina imala je neželjene učinke", rekla je Everett-Allen. Napomenula je da su godišnja povećanja najamnina bila ograničena znatno ispod inflacije za postojeće stanare, što je dovelo do toga da su najmodavci pokušali nadoknaditi gubitke kroz nagla povećanja kod novih najma, što je onda podiglo ukupne tržišne cijene.
"Stanovanje se često koristi kao zaštita od inflacije i deprecijacije valute, što dodatno gura i cijene i najamnine prema gore", rekao je Kalmet. Neto minimalna plaća u Turskoj porasla je za 27% u 2026. u usporedbi s 2025. Gotovo dvije od pet radnika primaju minimalnu.