'Policija je od zagrebačkog Županijskog suda dobila odobrenje za dodatno zadržavanje Sačića i kriminalističku obradu nad koja mora završiti do sutra u podne kada moj branjenik mora biti pušten na slobodu ili priveden dežurnom istražnom sucu', kazao je Hodak.
>> Uhićen bivši Markačev pomoćnik Sačić?
Obrana šutnjom?
Dodao je da je Sačić policiji dao iskaz, no bez njegove nazočnosti, pa se iskaz ne u daljnjem postupku ne može koristiti protiv njega. Na upit hoće li se Sačić u nastavku postupka braniti šutnjom Hodak je kazao da to još nisu dogovorili.Ponovio je da je Sačić osumnjičen po zapovjednoj odgovornosti te da mu se na teret stavlja kazneno djelo sprječavanja dokazivanja.Policija je jučer izvijestila da je istragom zločina u selu Gruborima, gdje je 20-ak dana nakon 'Oluje' ubijeno petero starijih srpskih civila, obuhvaćeno 17 osoba, među kojima i pet aktivnih pripadnika MUP-a.
Mediji nagađaju da su osim Sačića uhićena još četvorica osumnjičenika. Riječ je navodno o Frani Drlji, vođi grupe pripadnika ATJ Lučko koja je ušla u Grubore, Božidaru Krajini, jednom od zapovjednika skupina specijalaca koje su u dolini Plavnog pretraživali teren, zatim Berislavu Gariću, koji je kao i Drlje još aktivni pripadnik MUP-a, te o umirovljenom Berislavu Beneti.Neslužbeno se doznaje da je i za njih policija tražila dozvolu za dodatno zadržavanje.
Zločin u Gruborima dogodio se 25. kolovoza 1995., 20-ak dana nakon 'Oluje', tijekom operacije pretraživanja područja u Plavnom te između Knina i Drniša. Operacijom nazvanom 'Obruč' zapovijedao je Josip Čelić, zamjenik zapovjednika ATJ Lučko, postrojbe kojoj je dodijeljen zadatak pretrage terena zbog prolaska 'Vlaka slobode' s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom. U selu Gruborima kod Knina tada su ubijeni Đuro Karanović (45), Miloš Grubor (80), Jovo Grubor (65), Marija Grubor (90) i Milka Grubor (51).
UN snimio spaljeno selo
Istog dana predstavnici UN-ove televizija snimili su spaljeno selo te izjavu tadašnjeg zapovjednika zbornog mjesta Knin Ivana Čermaka koji je rekao da je došlo do oružanog sukoba u kojem su stradala trojica pripadnika srpske paravojske i dvoje civila. Tu snimku na suđenju njemu i generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču koristi haaško tužiteljstvo. Zločin u Gruborima jedna od najtežih inkriminacija koja im se stavlja na teret, a tadašnjeg zapovjednika specijalne policije Markača i Čermaka tereti se i za prikrivanje zločina.
Na haaškom suđenju generalima o Gruborima je lani svjedočilo nekoliko bivših hrvatskih policajaca i sudionika 'Oluje'.Tako je svjedok tužiteljstva, umirovljeni policajac Stjepan Buhin i bivši policijski koordinator za Knin, promijenio raniji iskaz haškim istražiteljima da je Sačić pokušao prikriti zločin, rekavši da danas misli drugačije. Pojašnjavajući zašto je ranije tako mislio, Buhin je rekao da mu je bilo čudno što je Sačić, nakon vijesti o zločinu, stigao u Knin i rekao da će se 'ubojstva u Gruborima tretirati kao posljedica Oluje'.
Prema svjedočenju Buhina, Sačić je tada nazvao tadašnjeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova Joška Morića koji je potom razgovarao s Buhinom i rekao mu da se 'ne miješa u posao kriminalističke policije, nego da se bavi svojim poslom'. Zapovjednik akcije u kojoj se dogodio zločin Josip Čelić posvjedočio je, pak, da su ga četvorica zapovjednika po povratku sa zadatka usmeno izvijestili da nije bilo intervencije. Takvo je izvješće napisao svom nadređenom načelniku MUP-ova Odjela za borbu protiv terorizma Zdravku Janiću.
Novo izvješće
No, po Čelićevim riječima, u stožeru operacija u Gračac potom su ga dočekali Markač i Sačić i rekli mu da mora napisati novo izvješće jer su obaviješteni da se 'nešto jest dogodilo' i da je 'došlo do oružanog sukoba'. Potom je sa Sačićem otišao u drugu prostoriju gdje mu je 'izdiktirano' novo izvješće u kojemu je navedeno da su pripadnici ATJ Lučko naišli na oružani otpor preostalih pripadnika tzv. krajinske vojske, pri čemu je izbio sukob u kojem su smrtno stradali i civili.Čelić je u Haagu posvjedočio da su naknadno izvješća napisala trojica zapovjednika grupa, Stjepan Zinić, Božo Krajina, Branko Balunović dok je Frano Drlje to odbio učiniti, a zločin se dogodio upravo na pravcu kojim se kretala njegova skupina.
Istragu je nekoliko godina kasnije vodio bivši županijski državni odvjetnik u Šibeniku Željko Žganjer, danas odvjetnik, kojeg je na to potaknuo izvještaj Amnesty Internationala. U Haagu je kazao da je zatražio oduzimanje naoružanja specijalaca te balističko vještačenje kako bi se utvrdilo da li čahura pronađena pored jedne žrtve odgovara oružju koje je imala specijalna policija. No, iako nikada nije dobio tražene nalaze, Žganjer je rekao kako nije mogao zaključiti da se radi o prikrivanju zločina.
Na zločin u Gruborima nije ostala ravnodušna ni posebna izvjestiteljica za ljudska prava na području bivše Jugoslavije Elizabeth Rehn koja je u veljači 1996. od MVP-a zatražila očitovanje. 'Nikad nismo dobili pravi odgovor od hrvatske Vlade o incidentu u Gruborima', kazala je lani svjedočeći pred Haaškim sudom. (Hina)