24-satni nadzor brzine (Speed Marathon) akcija je koja se provodi na području cijele Europe, a tijekom koje policija osigurava pridržavanje propisanih ograničenja brzine u prometu.
Tradicionalno se održava jednom godišnje, tijekom ROADPOL-ove Operativne akcije Brzina, koja se ove godine odvija u tjednu od 19. do 25. travnja.
24-satni nadzor brzine provodi se ne samo s ciljem represivnoga, već i preventivnog djelovanja na sve vozače. U pripremi same akcije, građani su policijskim upravama predlagali lokacije za nadzor brzine kretanja vozila, navode iz policije.
Policajci su brzinu nadzirali odobrenim metodama i uređajima, a prijestupnici su se zaustavljali i kažnjavali na licu mjesta. Prekršaji prekoračenja dopuštene brzine kretanja vozila utvrđivali su se i fiksnim kamerama za mjerenje brzine vozila.
Rezultati akcije nadzora brzine
U akciji policije na području Hrvatske 21. travnja sudjelovalo je 797 policajaca koji su kontrolirali ukupno 5310 vozila na 1490 lokacija.
Utvrdili su ukupno 2807 prekršaja prekoračenja dopuštene brzine, od čega je 1461 prekršaj utvrđen od strane policajaca, a 1346 prekršaja utvrđeno je postavljenim kamerama.
U dvije županije skoro svaki drugi vozač vozio prebrzo
Najveći broj prekršaja, njih 423, utvrđen je na području PU zagrebačke, a najmanji broj – 31 prekršaj, na području PU šibensko-kninske.
Na području PU istarske i PU primorsko-goranske je gotovo svaki drugi kontrolirani vozač prekoračio propisanu brzinu kretanja.
Neslavni rekorder ove akcije vozilom je upravljao autocestom A1 na području PU karlovačke – na mjestu gdje je ograničenje brzine 100 km/h, kretao se 215 km/h, čak 115 km/h iznad ograničenja.
Na području PU splitsko-dalmatinske najveća brzina izmjerena je fiksnom kamerom - 135 km/h, u naselju Kaštel Lukšić.
Na području PU zadarske vozač je upravljao osobnim automobilom brzinom od 127 km/h, u mjestu na kojem je brzina ograničena na 50 km/h, dakle 77 km/h iznad propisanog ograničenja.
Najčešći uzrok smrti na cestama
Prekršaji prekoračenja dopuštene brzine kretanja događaju se svakodnevno u svim europskim zemljama. Neprilagođena i nepropisna brzina kretanja najčešći je uzrok smrti na europskim prometnicama te se stoga Republika Hrvatska, kao i sve ostale zemlje Europe, tim prekršajem ciljano bavi u svojim operativnim akcijama.
Prekršaji brzine moraju se dosljedno kažnjavati posebno usmjerenim nadzorima na cestama, a cilj je da se počinitelji tih prekršaja isključe iz prometa, ističu u policiji.
Brzina određuje težinu sudara
Podsjećaju sve sudionike u prometu da brzina određuje težinu sudara. Čak i malo povećanje brzine povećava rizik od ozljeda. Također, da pješaci imaju 90 % šanse preživjeti nalet vozila pri brzini od 30 km/h te manje od 50 % šanse preživjeti nalet vozila pri brzini od 50 i više km/h.
Ističu i da je prevelika brzina glavni uzrok smrtnog stradavanja u prometnim nesrećama. O vozačima ovisi žele li ostati živi i sačuvati živote drugih.