Vlada je donijela Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada, a u njoj je priznala i da postoji problem nedostatka novca za obnovu i niska isplativost tog posla. Kao jednu od mjera kojom bi se to moglo riješiti nude - porezne olakšice za investicije za obnovu zgrada.
Objašnjeno je i zašto se te olakšice ne bi mogle dati kroz porez na dohodak, ali zato kažu kako bi porez na nekretnine bio izvrstan izvor za nove poticaje.
U čemu je kvaka?
Što to točno piše u Strategiji? Jednostavno je, crno na bijelo, rečeno kako "s obzirom na višestruke javne koristi od održive obnove zgrada, pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju i postižu ciljane građevinske i energetske standarde."
Ova Strategija na snagu je stupila u četvrtak, 21. 3. 2019., a jednoglasno je i prihvaćena.
Pojašanjava se i kako se takve olakšice mogu višestruko vratiti kroz povratne učinke potaknutih ekonomskih aktivnosti, koje bi se npr. dogodile u građevinarstvu zbog obnove zgrada, što bi utjecalo na povećanje javnih prihoda.
Indirektno, dakle, Vlada priznaje da bi građane na ulaganje u energetsku obnovu zgrada mogle potaknuti porezne olakšice, a da bi ih mogli ostvariti, država bi im prvo trebala uvesti porez na nekretnine.
Tako se u četvrtak nije glasalo ni za uvođenje poreza na nekretnine ni za olakšice na tom nepostojećem porezu, ali se glasalo za dokument koji kaže da bi to mogla biti jedna od mjera kojom će se poticati energetska obnova zgrada, što je hrvatska obveza i prema EU direktivama, piše Novi list.
Milanovićeva strategija
Milanovićeva Vlada 2014. godine donijela je prethodnu strategiju u kojoj se također spominjalo uvođenje poreza na nekretnine, a njime i porezne olakšice kojima bi se poticala energetska obnova zgrada. No Milanović je dva puta odustao od uvođenja tog poreza.
Prije pet godina u dokumentu je stajalo da se porezne olakšice za ulaganja najčešće uvode u okviru sustava poreza na dobit, sada je to porez na dohodak. No, objašnjenja kako Hrvatska ne može krenuti tim putem jer je prezadužena zemlja, ostala su i u novom dokumentu. Da su porezne olakšice nanovo razmatrane kao mjera sugerira i to da se spominje da je »drugi važan izvor potencijalnih poticaja porez na promet nekretnina, koji je u poreznoj reformi 2017. godine simbolično smanjen s pet na četiri posto, što ga i dalje čini potencijalno izdašnim izvorom poticaja«. Od 1. siječnja ove godine taj je porez smanjen na tri posto, što je još jedan gaf u cijeloj priči.
Ipak, vjeruju da je ukidanje poreza na promet nekretnina ili njegovim povratom ako vlasnik uloži u obnovu zgrade instrument koji će omogućiti da nekretnine prijeđu iz ruku starijeg stanovništva u ruke mlađih građana koji bi onda ulagali u obnovu zgrada.
Kontradiktornosti
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja HNS-ovac Predrag Štromar, čija je stranka zakleti protivnik poreza na nekretnine još od kada je srušila plan Slavka Linića da se taj porez uvede, sada je pak predložio i prihvatio Strategiju.
"Sigurno neće biti poreza na nekretnine u ovom mandatu vlade, a najvjerojatnije ni u idućem mandatu", govorio je samo prije nekoliko tjedana potpredsjednik Štromar i ako po tom pitanju nije promijenio mišljenje, onda je sigurno da nije pročitao Strategiju koju je uputio na Vladu. Ili planira riješiti nedostatak motiva za investicije u obnovu zgrada tek za deset godina, s obzirom na to da se u strategiji spominje razdoblje do 2050. godine.