"Kad se događaju prometne nesreće, ne možemo planirati koje će krvne grupe biti potrebne, a pogotovo hoće li pojedinom pacijentu trebati 50 i više doza za samo jednu operaciju", kazala je za Hinu ravnateljica Zavoda Irena Jukić.
Napominje kako bi bilo idealno da se za sve krvne grupe osiguraju petodnevne rezerve, no tijekom ljeta, kad je povećan broj nesreća na moru i na prometnicama, teško je predvidjeti kojih će zaliha ponestati.
Stoga Zavod za transfuziju svake godine poziva dobrovoljne
darivatelje da se prije vrhunca turističke sezone odazovu na darivanje krvi, a potrebne zalihe krvi šalju se iz sjevernih dijelova zemlje u priobalje gdje se broj stanovnika u ljetnim mjesecima utrostruči ili čak udesetorostruči.
U Hrvatskoj je prosječno 38 darivatelja krvi na 1000 stanovnika i, kao i u svim mediteranskim zemljama, puno je veći broj darivatelja u sjevernim nego u južnim županijama.
Akcije darivanja krvi kod nas se provode od 1953. godine prema načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.
Upravo je dobrovoljnost darivanja krvi glavni oslonac sigurnih zaliha krvi jer se time smanjuje rizik od infekcije koje se prenose transfuzijom krvi (HIV i hepatitis). Iskustva zemalja koje su uvele plaćanje za darovanu krv vrlo su negativna jer su se javljale rizične skupine građana, što je znatno otežalo kontrolu na viruse i uvelo nesigurnost u ispravnost krvi i krvnih pripravaka.
Prema Izvješću Hrvatskog crvenog križa (HCK) o radu u 2006. godini, te su godine HCK i transfuzijske jedinice prikupili ukupno 155.873 doze krvi.
Oko 85 posto darivatelja su muškarci, a udio novih (mladih)
darivatelja bio je 9 posto.
U izvješću se upozorava da je 2006. godine primijećen pad broj davanja krvi na 100 stanovnika, ali i starenje populacije
darivatelja.
"Mladi i novi darivatelji ne animiraju se jer se potrebe transfuzije na području djelovanja određenog društva Crvenog križa zadovoljavaju postojećim kapacitetom.
Međutim, takvo će stanje dugoročno prouzročiti pad darivanja krvi i na tim područjima, dok se istodobno u drugim društvima HCK-a već sad stalno bore s podmirivanjem potrebnih doza za svoje transfuzijske službe", napominju u HCK-u.
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način, jedini izvor krvi kao lijeka jest čovjek - darivatelj krvi, pa je stoga krv za svaku zemlju neprocjenjivo nacionalno bogatstvo.
U članstvu HCK-a 176.415 osoba su davatelji krvi, dok ih godišnje krv daruje oko 90.000 tisuća. Crveni križ im se zahvaljuje prigodnim zahvalnicama, a prošle je godine 158 darivatelja, koji su krv dali više od 100 puta, primilo od Predsjednika RH Odličje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.