Tradicijska kultura u svjetskom je vrhu zaštićenih nematerijalnih dobara. A kako dodatno ojačati hrvatski identitet raspravljalo se u Centru za obnovu kulture.
'Mi sami nismo dovoljno svjesni koliko imamo bogatu kulturu. Na tako malom prostoru imamo toliko bogatstvo i plesnih i glazbenih oblika', kazala je Ivana Lušić, ravnateljica ansambla LADO.
Ali i bogatstvo tradicionalne kuhinje - krvavice, buncek, kiselo zelje, gibanica... Hrvatska ima 450 autohtonih jela, a tek jedan restoran s certifikatom 'autohtono hrvatsko'. Za strance sjajan jelovnik.
'Uvijek gledam po sebi. Kad odem bilo gdje van želim probati nešto domaće, tradicionalno', kaže Tomislav Juras, vlasnik prvog autohtonog restorana.
Selo do sela, a gotovo da se ne razumijemo zbog velikog broja dijalekata.
'Europa s jedne strane od nas traži otvaranje, ali traži i poznavanje vlastite baštine koja je mnogima od nas nepoznata', kaže prof. dr. Željko Tanjić.
Riznica je tako bogata i književnim stvaralaštvom, glagoljicom, ali i hrvatskom ćirilicom. U 'europskom ogledalu' hrvatskom identitetu neće trebati kovanica za sreću. Uz Ivana Meštrovića, hrvatska umjetnost u svijetu nije nepoznata. Svi su ga upoznali ispred UN-a u dalekom New Yorku. A kistovi hrvatskih 'naivaca' oslikali su posebne motive naših krajeva. S toliko posebnosti - možemo bezbrižno 'putovati' u Europsku uniju.