Što ako se odgodi nesreća?

Pogled iz perspektive ronilaca!

Slika nije dostupna
Čak 32 kilograma opreme, disanje isključivo na usta i komunikacija znakovima - nekoliko metara ispod površine mora.

Kao što smo fascinirani zrakom, također smo i fascinirani morem - oboje je nešto što našem tijelu nije prirodno. Jer more odnosno voda predstavlja prijetnju. U njemu ne vidimo dobro, ne čujemo dobro, a naše tijelo je pod utjecajem povećanja tlaka.

>> Idu svaki dan na posao - ispod površine vode

'Trebamo paziti kako izranjamo. Postoje određena pravila, 10 metara u određenom razdoblju moramo izroniti, ne brže od toga. Prvo što nam se može dogoditi je upravo takozvana barotrauma - izjedanačavanje tlaka. Kako izranjamo organizam se mora priviknuti opet na niži tlak. I zbog toga izranjamo polako'', objasnio je ekipi Provjerenog prof. dr. Igor Prpić, pedijatar i ronilac.

10 do 15 ronilaca godišnje upravo zbog dekompresijske bolesti završi u barokomori. A simptomi su oduzetost, utrnuće, do nemogućnosti mokrenja ili nemogućnosti hodanja ili pokretanja.
Zanimljiva činjenica je da nitko ne subvencionira dežurstva barokomore, a one su sve osim jedne u privatnom vlasništvu s ugovorima s HZZO-om jer se u barokomori liječe i mnoge druge bolesti.

Ovo bi ljeto ronici u nesreći mogli naići na zaključana vrata izvan radnog vremena. A osim barokomore druge pomoći roniocima nema.

Kako izgleda svijet iz perspektive ronilaca, pogledajte u prilogu!

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook