Ignoriranje Europske komisije

Podići radni vijek za Vladu nije problem, ali jest uskladiti povlaštene mirovine s onima običnih smrtnika

1/2 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Europska komisija proljetos je Vladi uputila tri preporuke kad je u pitanju mirovinska reforma. Dvije su bile vezane za produženje radnog vijeka, a treća uz povlaštene i posebne mirovine. Premda Bruxelles traži da se one usklade s općim mirovinama, to se ovom reformom ipak neće dogoditi.

Dok više od pola milijuna umirovljenika ima mirovinu manju od 3 tisuće kuna, posebne i povlaštene mirovine prima 175 tisuća građana. Za neke kategorije one su i višestruko veće, a plaćaju ih porezni obveznici.

"Na razini 2017. godine 5,5 miljardi kuna, a ako govorimo u kumulativnom trošku za mirovine po posebnim propisima za 2018. godinu, tad govorimo za 5,8 miljardi kuna", kaže Josip Aladrović, ravnatelj Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Najviše povlaštenih mirovina primaju branitelji iz Domovinskog rata - njih više od 71 tisuću s prosječnom mirovinom od 5749 kuna. Gotovo 4150 kuna primaju i bivše vojne osobe, policajci i ovlašteni službenici. Više od 3 tisuće kuna primaju i 6782 pripadnika HVO-a. Primaju ih i pripadnici bivše JNA, sudionici Narodnooslobodilačkog rata i drugi.

Premda je Europska komisija proljetos Hrvatskoj preporučila da posebne mirovine uskladi s općima, najavljenom mirovinskom reformom to se neće učiniti. "Pričekajmo da vidimo što će prouzročiti ova reforma, kakvi će socijalni i ekonomski faktori izaći iz ove mirovinske reforme, na koji način će ona djelovati na cjelokupni mirovinski sustav", kaže Aladrović.

Dok čekamo analizu i drugi krug reforme, i dalje ćemo mjesečno najviše izdvajati za bivše dužnosnike s Markova trga. Najviše posebne mirovine primaju bivši saborski zastupnici, članovi Vlade i bivši ustavni suci. U rujnu je njih 559 u prosjeku dobilo više od 9700 kuna.

Među njima je i bivša premijerka Jadranka Kosor. Njezina je Vlada 2010. posebne mirovine veće od tri i pol tisuće kuna smanjila za 10 posto. Tada se, kaže, na taj potez odlučila zbog ekonomske krize.

"Sad kad je situacija dobra, sad kad očito nema deficita, kad je gospodarstvo počelo rast i tako ja mislim da je sad bila prilika da Vlada počne ozbiljno razmišljati da donese neke konkretne mjere. Ali koliko vidim, zapravo u ovom modelu nema pretjerano tih razmišljanja", kaže Kosor.

Oporba pak poručuje da se predloženom reformom, pa i kad su u pitanju povlaštene mirovine, samo kupuju politički bodovi. "Veći su problem od povlaštenih mirovna mirovine koje nisu trebale postati mirovine", kaže čelnik Mosta Božo Petrov.

Zbog tih koji danas primaju mirovine ili u onom iznosu u kojem možda ne bi trebali primati na stup srama izvrgnuti su apsolutno svi. Hrvatski sabor u raspravu o mirovinskoj reformi kreće u vrijeme kad je prosječna mirovina 2317 kuna.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.

Povezane teme