Kako pomoći građanima čiji su računi blokirani? O tome će od ovoga tjedna pregovarati Vlada i bankari. Banski dvori najavljuju da će se jasno propisati kriteriji tko i kako može doći u mogućnost da u njegovu spašavanju sudjeluju država i banke.
Više od 300 tisuća ljudi je u blokadi. Ipak većina duguje manje iznose.
Poreznici lani prodajom ovršenih pokretnina naplatili 670 milijuna kuna duga
U ovom su trenutku 317.742 blokirana građana koji su blokirani s iznosom od 25,66 milijardi kuna. Ono što je važno, kada se gleda struktura dugovanja, - 280.327 građana ima blokirano 4,9 milijardi kuna, a ostalih 20,6 blokiranih milijardi kuna učunila su 34.352 građana. Njima će se baviti Ministarstvo pravosuđa i neke druge institucije, a vlada će se s bankarima pokšati dogovoriti o prvih 280.327 tisuća. Među njima trećina ljudi radi što znači da bi otpali što se tiče mogućnosti da im se na bilo koji način pomogne da vrate svoje dugove.
A po kojim kriterijima će netko dobiti šansu?
Kada su u pitanju kriteriji po kojima netko uopće može dobiti šansu da razgovara o oprostu duga na prvom mjestu je baza socijalne pomoći. Ona funkcionira od ove godine i tamo se točno zna tko prima socijalnu pomoć. Ona je u ovome trenutku 2900 kuna. To je osnovni kriterij da možete ući na popis. Drugi kriterij je da morate biti nezaposleni - te sve baze podataka umrežit će se s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. I na kraju, svakako je važno da trebate imati samo jednu nekretninu, kuću ili stan. Ako imate dionice ili ušteđevinu ne možete ući na popis da vam država s bankama krene u otpis dugova.
Pravilnik za otpis duga: Banke same donose kriterije
'Mi u ovom trenutku znamo tko što ima, ima li imovinu ili nema, a prema tome će se banke moći orijeniriati, a onaj tko je korisnik naše socijnalne pomoći mislim da je to dovoljan kriterij da mu se otpišu dugovi', rekla je ministrica Milanka Opačić.
Dakle, potpredsjednica Opačić kaže da država sada točno zna tko što ima i komu se može oprostiti dug. Koji je tu interes banaka, a što dobiva država?
Svi bi mogli naći neki interes
Zapravo svi bi tu mogli naći neki svoj interes. Nije ovo najbolje, nego možda najmanje loše rješenje za sve koji se nalaze u krugu. Banke bi naprimjer građanima oprostile dio ili možda sav iznos nekih kredita. S druge strane što Vlada zauzvrat radi? Bankama će se smanjiti uplaćivanje na porez na dobit za sve ono što oproste građanima. I ono što se zapravo očekuje da ti svi građani koji izađu iz blokade možda počnu i trošiti. Vlada vjeruje da bi onda taj krug imamo sasvim drugačiji odnos - da bi građani počeli trošiti, ali treba imai na umu da će i banke biti oprezne prema nekom tko je bio u blokadi da ti ljudi opet ne uđu u blokadu. U Banskim dvorima nadaju se da će zakon izaći do ljeta i da će se znati jasni kriteriji tko ulazi u program reprograma ili oprost od dugova.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook