Renato Petrov pred sudom je izjavio kako se ne osjeća krivim. Izjasnio se kao Hrvat po nacionalnosti, dodao da je zaposlenik National Security Advicea te da mjesečno zarađuje 5.000 dolara.
Nakon stanke tijekom rasprave, Renato Petrov odvezen je u policijsku stanicu u Zadru. Tamo ga čeka jedan od svjedoka koji koji bi na prepoznavanju trebao potvrditi njegov identitet.
U nastavku suđenja, svjedočio je Bruno Ivković koji je bio zatočen u vojarni u Benkovcu. Ispričao je kako mu je optuženi Petrov rekao da nije otišao u ustaše već je ostao braniti srpsku nejač. 'Tukao me pola sata', rekao je svjedok Ivković.
Ispričao je kako mu je Mladen Uzelac, radnik u kuhinji u zatočeništvu u Kninu, rekao da je vidio Petrova kako prilikom napada na Škabrnju kako puca u glavu starcu.
Bruno Ivković u benkovačkom pritvoru bio je ispitan dva puta, prvi ga je puta 7. veljače 1993. godine, ispitao Željko Ražnatović Arkan, a drugi put Renato Petrov. Dan poslije prebačen je u pritvor u Knin. Optuženi Petrov prigovorio je iskazu svjedoka Ivkovića koje se odnosio na postupanje prema njemu u pritvoru.
Odvjetnik optuženog Petrova svjedokov iskaz pokušao je pobiti činjenicom da je optuženi 7. veljače 1993. bio na rođendanu od oca, na što je državni odvjetnik poručio kako rođendan nema opravdanost alibija.
Glavna rasprava u slučaju Renata Petrova zakazana je za 4. studenog 2011. godine.
Optužnica zbog etničkog čišćenja
Podsjetimo, protiv Petrova je podignuta optužnica zbog prihvaćanja velikosrpske politike i etničkog čišćenja. Osumnjičen je da je 18. 11. 1991. godine sudjelovao u izvlačenju žena i starijih ljudi iz podruma, njihovom ubijanju i masakriranju. Optužnica ga tereti i da je jednu stariju osobu ubio hicem u čelo.
Petrov je u travnju uhićen u Dusseldorfu u Njemačkoj, a od srpnja se nalazi u pritvoru u Zadru. Osuđen je u odsutnosti na 20 godina zatvora. Bivši milicajac iz tzv. SAO Krajine uhićen je na osnovi Interpolove tjeralice. Pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića u Škabrnji su 1991. godine ubili 43 civila i i hrvatska branitelja.
Obitelji ubijenih smatraju da je to nastavak farse, jer su nalogodavci još uvijek na slobodi. Od 16 osuđenih - do sada su kazne zatvora odslužili samo Jovan Badžoka i Zorana Banić.