Ročište u slučaju Agram zakazano je za 11. listopada. Počet će se čitanjem dokumentacije. Potom će sutkinja donijeti odluku o ponovnom prijedlogu obrane za izdvajanje rezultata posebnih dokaznih radnji, o čemu je već ranije odlučivao Vrhovni sud.
Suđenje će početi čitanjem optužnice, unatoč zahtjevu obrane da se dio dokaza izdvoji zbog navodne nezakonitosti. Sud će o tome, kako se doznaje, odlučiti tijekom suđenja.
''Ide se u raspravu. Vrlo vjerojatno 11. listopada jer dokumentacija koja nije sporna, za koju danas nije traženo izdvajanje kao nezakonitih spisa nema nikakve zakonske zapreke da se to čita. Sutkinja će već za 10 dana ući u pregled dokumentacije koja se odnosi na status obilježja u postupku. Najvažnije je utvrditi tko je što obavljao, tko je za što nadležan. Ulazi se u raspravu po onim točkama po kojima se može. Za ono što je zbog određenih proceduralnih razloga otišlo nazad u istragu, to je stvar postupka tamo'', rekao je odvjetnik Veljko Miljević.
''U odnosu na moju točku predloženo je 29 svjedoka. Državno odvjetništvo neće inzistirati na neposrednom ispitivanju, praktički ni jednog svjedoka. 11. listopada se ulazi u ono što se može raditi,a to je čitanje nesporne dokumentacije i onda će sutkinja odlučiti o dijelovima one dokumentacije po kojoj se još neće raditi o dokaznom postupku, a što je danas zatraženo za izdvajanje iz spisa'', dodaje Miljević.
Bandićev odvjetnik Čedo Prodanović kazao je da su spremni za suđenje. "11. će se čitati određena dokumentacija, a onda će se odlučivati o nezakonitim dokazima.", kazao je Prodanović.
Optužnica djelomično potvrđena u ožujku
Optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te 'poslovnih partnera' gradskih tvrtki, za navodne nezakonitosti 'teške' preko 25 milijuna kuna, Uskok je sudu predao još sredinom prosinca 2015. No, sjednice optužnih vijeća više su puta prekidane i odgađane.
Sedam točaka optužnice za štetu gradskom i državnom proračunu sud je potvrdio u ožujku, a tri su točke tada tužiteljstvu vraćene na doradu.
U optuženičkoj piramidi nakon Bandića, sjede bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco te glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović.
Optužnicom su bili obuhvaćeni i gradonačelnikov suradnik Dragutin Kosić te bivši direktor zagrebačke plinare Ante Dodig koji su nakon priznanja nedjela i nagodbe s tužiteljstvom sporazumno osuđeni na uvjetne kazne.
Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun.
Pogodovanja, trgovanje utjecajem i druge nezakonitosti
Uskok Bandića tereti za sporne donacije u predsjedničkoj kampanji, pogodovanje Pripuzovom CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.
Istraga protiv Bandića u međuvremenu je proširena i nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.
Bandić je nakon toga, u ožujku 2015. vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna koje mu je navodno posudio tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je u travnju 2015. na slobodu postio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje dužnosti.
Zagrebački gradonačelnik je optužen i u slučaju Štandovi u kojemu ga tužiteljstvo tereti da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi "U ime obitelji" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum. (I.D. / Hina)