Mogućnost potpisivanja zajedničke izjave

Počeo novi krug razgovora Rehn-Jandroković-Žbogar

Slika nije dostupna
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn i hrvatski i slovenski ministri vanjskih poslova, Gordan Jandroković i Samuel Žbogar, započeli su danas navečer u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu novi krug razgovora o okviru u kojem bi djelovala posrednička skupina za rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog pitanja i nastavak hrvatskih pristupnih pregovora pod vodstvom Marttija Ahtisaarija.

To je treći takav sastanak, nakon što su obje zemlje prihvatile Rehnovu inicijativu da se u rješavanje otvorenog graničnog pitanja, zbog kojeg Ljubljana blokira hrvatske pristupne pregovore, uključi stručna skupina pod vodstvom bivšega finskog predsjednika Ahtisaarija.

Rehn je danas popodne rekao da su se obje zemlje složile oko mogućnosti potpisivanja zajedničke izjave u kojoj bi se potvrdilo da nijedan dokument ili čin nastao nakon proglašenja njihove neovisnosti ne prejudicira međusobnu granicu. Prema Rehnu 'zajednička izjava da nijedan dokument ili čin nastao nakon 25. lipnja 1991. neće obvezivati nijednu zemlju u pristupnim pregovorima' predstavlja 'važnu mjeru izgradnje povjerenja i da je to jedan dio općeg procesa' u okviru europske pomoći na rješavanju toga otvorenog bilateralnog pitanja.

>> 'Slovenija nije spremna ni na Haag ni na deblokadu '

Povjerenik je rekao da će o rezultatima dosadašnjih razgovora s ministrima vanjskih poslova izvijestiti ministre vanjskih poslova zemalja EU-a, koji se u petak i subotu sastaju u Češkoj. To će biti prvi put da se hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu i slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora razgovora na ministarskoj razini.

'Izvijestit ću ministre vanjskih poslova o stanju pregovora, pretpostavljajući da večeras možemo postići napredak i onda od zemalja članica tražiti potporu za taj proces. Činjenica je da su zemlje članice i predsjedništvo EU-a zabrinuti zbog situacije i žele vidjeti rezultate iz ovoga procesa', rekao je Rehn, dodajući da će predložiti 'mobilizaciju zemalja članica da pruže daljnju potporu i ohrabrenje u traženju rješenja i kompromisa na europski način'.

Europska komisija nastoji približiti stajališta dviju zemalja glede mandata ili uvjeta pod kojima bi djelovala stručna skupina. Hrvatska drži da posrednička skupina treba pomoći dvjema državama u oblikovanju prijedloga sporazuma o iznošenju graničnog spora pred Međunarodni sud pravde u Den Haagu, te u oblikovanju prijedloga rješavanja ostalih pitanja, poput režima plovidbe ili ribolova. Hrvatska također očekuje trenutačnu deblokadu pregovora.

Slovenija traži da posrednička skupina odredi graničnu crtu, polazeći od stanja zatečena 25. lipnja 1991., na dan proglašenja neovisnosti dviju zemalja, da se odlučuje o cjelokupnoj morskoj i kopnenoj granici i da se poštuje načelo pravičnosti.

Povezane teme