Život na štapu, ali onom prosjačkom svakodnevica je većine naših umirovljenika. Po visini mirovina na europskom smo dnu zajedno s Bugarskom, Rumunjskom, Estonijom i Ciprom.
'Jedna osoba s 40 godina staža koja odlazi u redovnu mirovinu može očekivati mirovinu u iznosi 55 posto prosječne plaće', kaže dr. sc. Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta.
I može biti sretna jer mladi koji tek sada počinju raditi, 2050. godine ispunjavat će sve uvjete za mirovinu, no bit će siromašniji i od današnjih umirovljenika. Njihove će mirovine nakon punog radnog vijeka iznositi samo 38 posto posljednje plaće dok se mirovina, primjerice jednog Nizozemca, neće razlikovati od posljednje plaće koju je primio.
'Hrvatska će biti zemlja s najnižom relativnom mirovinom u Europi', kaže dr. Nestić te dodaje kako je ovakav crni scenarij jednostavno objasniti. Na jednog umirovljenika naime, dolazi 1,21 zaposleni. Financijska sredstva za pokrivanje mirovina su jako velika pa ih moramo krpati iz ionako mršavog proračuna, a doprinosi za mirovine su nam među najnižima u Europi.
Da nas budućnost ne bi zatekla nespremne, o njoj valja razmišljati već danas.
'To mogu biti mirovinska štednja u trećem stupu, nekakav oblik životnog osiguranja, možda ulaganja u nekretnine. Ali važno je da se dovoljno rano o tome počne razmišljati', savjetuje dr. Nestić.
Studija Ekonomskog instituta samo je predviđanje onoga što možemo očekivati ako se u mirovinskom sustavu ništa ne promijeni, a mi se sami ne pobrinemo za bolje sutra.