O migrantskoj krizi u nedjelju u Bruxellese razgovarali su predstavnici 16 od ukupno 28 zemalja članica Europske unije, među njima i premijer Andrej Plenković.
''Vrlo otvorena razmjena mišljenja o sve tri teme koje su bile predviđene danas - politika migracija i azila, konsenzus o vanjskoj dimenziji te politike, prije svega želja da se dogovori nastavak provedbe izjave između EU i Turske na način da se isplati i preostali dio sredstava koje se EU obvezala prema Turskoj, da se po tom modelu nađu slični aranžmani za druge države, osobito sa sjevera Afrike kako bi se omogućilo spriječavanje daljnjeg tijeka nezakonitih migracija. To je partnerstvo je cilj kako da se preveniraju daljnji tijekovi'', rekao je premijer.
Razgovaralo se još o potpunom konsenzus zaštite granice EU te o pitanju unutarnjih, sekundarnih migracija. ''Načelno je dogovoreno da se nastave pregovori o sedam pravih akata koji se tiču te teme i revizija Dublinske uredbe'', kaže dodajući da je cilj da do dogovora dođe do kraja godine.
O prihvatnim centrima, kako kaže Plenković, razgovaralo se u okvirima da oni budu izvan EU: ''Da se po uzoru na Tursku, Jordan i Libanon pronađu solucije koje bi spriječile veće migracijske valove u budućnosti''. Dojam mu je da centri ne bi bili u našem susjedstvu.
S obzirom na to da je detektirana aktivacija mediteranske rute, Plenković je smatrao da je potrebno da sudjeluje na ovo neformalnom sastanku kako bi izrazio stav Hrvatske oko napora da se pridruži Schengenu.
Puno govora o jedinstvu, no bez konkretnih rezultata na EU summitu o migracijama
Čelnici 16 članica Europske unije izrazili su spremnost pronaći zajedničko rješenje za dugotrajnu raspravu tog saveza oko migracija, no njihov je susret u nedjelju završio bez konkretnih odluka.
Čelnici, među njima i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je pod pritiskom kod kuće da riješi to pitanje, obvezali su se da će nastaviti rad prema rješenju u narednim danima, a u četvrtak i petak održat će se summit svih europskih premijera.
"Nastavit ćemo raditi na rješavanju ovih pitanja", poručila je njemačka kancelarka.
"Danas je bilo puno dobre volje da se to učini, a osim par nesuglasica, bilo je i puno jedinstva".
Sve užarenija rasprava oko migracija i politike azila, kojima se Europska unija bavi od migrantske krize 2015., ponovno je postala aktualna prošlog tjedna, dijelom zbog sve više zahtjeva prema Merkel u Njemačkoj.
Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz bavarske konzervativne Kršćansko-socijalne unije (CSU), stranke u koaliciji s CDU-om koja se priprema za lokalne izbore u listopadu, zaprijetio je da će ignorirati želje kancelarke i narediti policiji da odbija tražitelje azila na granici ako ona ne osigura širi europski sporazum o pravednijoj raspodjeli migranata u tom bloku, prenosi Reuters.
To je pitanje unijelo razdor u dugogodišnji savez konzervativaca i postalo najozbiljniji dosad izazov vodstvu kancelarke, pokrenuvši pitanje mogućeg kolapsa njene koalicije samo nešto više od 100 dana nakon što je stupila na vlast.
Merkel je u Bruxellesu naglasila kako ne očekuje "potpuno rješenje za problem migracije" na summitu idućeg tjedna.
"Zbog toga je važno doći do trilateralnih ili bilateralnih dogovora koji su dobri za sve strane", rekla je kancelarka.
Na taj način države ne trebaju "uvijek čekati svih 28" članica da se pronađe solucija.
Istaknula je potrebu za solidarnošću, izjavivši da se ne može ostaviti na cjedilu države na prvoj liniji ilegalnih migracija "jer bi to značilo da moraju riješiti sve probleme same".
No upozorila je kako migranti ne smiju "birati koja bi članica EU trebala procesuirati njihov zatraženi azil".
Osim političkih turbulencija u Njemačkoj, pitanje migracija je postalo središnja tema i zbog nove talijanske vlade koja je odlučila da će Italija prestati prihvaćati migrante sa spasilačkih brodova.
Italija je prošlog tjedna odbila primiti brod s više od 600 migranata spašenih u Mediteranu. Talijanski premijer Giuseppe Conte rekao je u nedjelju da Italija želi "radikalnu promjenu" europske migrantske politike.
Dublinsko pravilo, po kojem migranti trebaju zatražiti azil u prvoj članici EU-a u koju stignu, treba se u potpunosti promijeniti, smatra Conte.
Otkrio je da njegova država ima prijedlog o potpuno novom pristupu pitanju migracija i azila koji se zove 'Europska višeslojna strategija za migracije'.
"Ta strategija ima šest uvjeta i 10 ciljeva. To je prijedlog kojega je cilj nadilaženje Dublinske uredbe", rekao je Conte.
Prema tom prijedlogu migranti ne bi ni trebali stići u Europu koja bi kretnju tražitelja azila unutar EU-a trebala učiniti "iznimkom".
Rim predlaže i otvaranje prihvatnih centara u tranzitnim državama, u suradnji s Ujedinjenim narodom i Međunarodnom organizacijom za migrante, u kojima će se analizirati zatraženi azili.
Predlaže se i jačanje vanjskih granica EU-a, a da se oni koji su spašeni na moru razmjeste po prihvatnim centrima diljem EU-a.
"Ne možemo sve dovoditi u Italiju i Španjolsku", stoji u talijanskom dokumentu.
Conte je nakon susreta čelnika rekao da je Rim "zadovoljan".
"Raspravu u tijeku smo usmjerili na pravi put", zaključio je. (I.D. / B.Š. / Hina)