Na dnevnom redu sjednice Vlade nekoliko je zakona iz financijskog sektora, među njima i izmjene i dopune Zakona o platnom prometu te izmjene i dopune Zakona o elektroničkom novcu.
Vlada će donijeti i uredbu o visini minimalne plaće za iduću godinu. "Odlučili smo da bruto minimalna plaća od 1. siječnja bude 970 eura, da se poveća za 130 eura. Ukupno je to oko 15 posto više nego do sada", rekao je Plenković.
Rast će i studentska satnica
Poručio je da Vlada na taj način pomaže onima koji imaju najmanje, a pomoći će i poslodavcima. "Kako bismo osigurali da poslodavci isplaćuju minimalnu plaću, Vlada predviđa i određene kompenzacijske mjere. Te se mjere ostvaruju preko HZZ-a. Zadužili smo ih da donesu kompenzacijske mjere za zadržavanje radnih mjesta - u prerađivačkoj industriji da HZZ u prva tri mjeseca 2025. godini nadoknadi rast minimalne plaće. Za svakog radnika koji prima minimalnu plaću poslodavac će moći zatražiti kompenzaciju između sadašnje i buduće plaće", kazao je Plenković.
Dodao je i da rast minimalne plaće automatski diže i studentsku satnicu s 5,25 na 6,06 eura, a o tome će posebnu odluku donijeti ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
"Glavni događaj ovog tjedna bio je dovršetak dionice autoceste Zagreb - Sisak. Dionica Lekenik - Sisak duga 11 kilometara, ukupna trasa 42 kilometra. Praktički je cijeli Sisak priključila na glavni grad, kratkoća putovanja, sigurnost, brzina i u konačnici besplatna vožnja, kao mjera podrške ljudima iz područja nastradalog u potresu", rekao je Plenković.
Istaknuo je da se nastavlja s izgradnjom brzih cesta prema županijama čija središta nisu povezana autocestama: "Glavni prioritet nam je rasteretiti pravac Kaštela – Omiš, kako bismo završili puni profil autoceste prema Dubrovniku."
Spomenuo je i ranije predstavljeni Nacionalni plan stambene politike te poručio: "Cilj je aktivirati prazne nekretnine i poticati dugoročan najam."
Zahvala ministrici kulture i medija
"Ovog tjedna razgovarali smo s glavnom europskom tužiteljicom, koja je bila u posjetu Hrvatskoj. Mislim da je bio odličan dijalog i nastavljamo suradnju. RH je bila prva među zemljama koje su se odlučile za pojačanu suradnju otvaranjem Ureda europskog javnog tužitelja", kazao je te zahvalio ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek na trudu koji je uložila u obnovu palače Bužan.
Osvrnuo se i na raspravu o misiji NSATU: "Zbog enormnih laži i manipulacija u eteru vidi se potpuno nerazumijevanje ove situacije kod oporbe. Stoga je predsjednik Sabora Gordan Jandroković već rekao da Sabor u petak neće glasati o odlukama koje se tiču odlaska hrvatskih vojnika u misije u druge države, tako neće glasati ni o odluci vezanoj za aktivnost NATO-a u NSATU-u."
"Dijelimo stav da moramo dodatno uložiti napore kako bismo objasnili javnosti, oporbenim klubovima što je istina, a što laž. Ni Hrvatska ni druga saveznica neće postati zaraćena snaga, ne ulazi u vojni sukob", ustvrdio je Plenković i ponovio da predsjednik Republike Zoran Milanović nije bio protiv na samitu u Washingtonu.
"Žao mi je načelnika Glavnog stožera, koji je bio u svojevrsnom pritvoru"
"Žao mi je načelnika Glavnog stožera, koji je bio u svojevrsnom pritvoru", kazao je Plenković i opetovao optužbe na račun predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH. "Dio političke strane, zajedno s Milanovićem, staje na rusku stranu. Zlokobni kršitelj Ustava brani nam demokraciju", rekao je Plenković i poručio da je ta teza o kršitelju kao branitelju jedna od najglupljih.
Odabirom nesudjelovanja hrvatskih časnika u aktivnosti NSATU dio političke scene na čelu s Milanovićem staje na rusku stranu, ustvrdio je Plenković, a sve ostalo su, ponovio je, "laži manipulacije, izmišljanja i sakrivanja iza jedne od najglupljih tzv. teza u hrvatskom političkom prostoru - da je, eto, Milanović brana hrvatskoj demokraciji, totalitarizmu i valjda autoritarnoj vlasti HDZ-a, valjda i mene osobno". "Što je, naravno, jedna od gnjusnijih laži koja se proteže u eteru", poručio je.
Milanovića je ponovno nazvao zlokobnim kršteljem Ustava koji glumi branitelja demokracije u Hrvatskoj i ustavnog poretka, a sam je, naglasio je Plenković, kršio Ustav, nasrtao na vojsku, SOA-u, parlamentarne izbore u smislu procedure i izašao iz okvira rada predsjednika Republike: "I na kraju napravio udar i na Hrvatski sabor."
Pritom je ponovno naglasio da bi u misiju išla dva časnika koji neće ići u Ukrajinu, nego isključivo u Njemačku, na teritorij saveznice, kao i da su prijedlog o njihovome slanju sugerirali hrvatski vojni stručnjaci iz Glavnog stožera: "Dakle, nije to odabir niti Vlade, ni ministra osobno, niti mene, niti politike, niti stranke, nego hrvatskih časnika i Glavnoga stožera."