Osvrnuo se na arbitražni spor sa Slovenijom i kazao kako je Hrvatska Sloveniji ponudila rješenje.
„Nastojat ćemo da nakon izbora u Sloveniji ponovno započnemo na ozbiljnim temeljima rješavati probleme. To ne bi trebalo opterećivati hrvatsko-slovenske odnose“ rekao je premijer.
Kad je riječ o diplomatskom ratu sa Srbijom, Plenković je istaknuo kako nitko u Hrvatskoj nije davao izjave poput onih srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina.
„Potpredsjednik Vlade (Damir Krstičević, op.a.) je rekao da smo dva svijeta, korištenje riječi rat od strane srpskog ministra vanjskih poslova nije dobro, nitko iz Hrvatske nije davao izjave poput onih kakve je davao Vulin, nitko iz Hrvatske nije oskrnavio srpsku zastavu u našem Saboru. Mislim da varijanta da smo tu jednaki i ne stoji. Nismo isti u ovoj priči kao što nismo bili ni 90-ih“, rekao je premijer,
Upitan kako komentira najnoviji pad industrijske proizvodnje, premijer je poručio kako će temeljito analizirati podatke te da pad nije toliko neobičan.
"Ne mislim da je to nešto jako neobično, vjerojatno je neka velika narudžba ili neki posao, koji je postojao u ovo doba prošle godine, stvorio tu razliku", izjavio je premijer komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku, po kojima je industrijska proizvodnja u ožujku pala 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skliznula 1,7 posto.
Ministarstva gospodarstva i financija temeljito će analizirati ove podatke koji se odnose na mjesec ožujak, rekao je Plenković te dodao kako to može biti povezano i sa situacijom u Petrokemiji i eventualno u Uljaniku.
"BDP i sve makroekonomske pokazatelje, rekao je, Hrvatska bi mogla podići kvalitetnom apsorpcijom europskih sredstava koji mogu biti pravi zamašnjak za ulaganja i dodatni zamašnjak za investicije u Hrvatskoj. Pozitivne efekte ove financijske perspektive do 2023. godine u apsorpciji sredstava iz EU fondova tek trebamo vidjet"i, poručio je.
Istaknuo je kako su se učinci porezne reforme i drugih mjera koje je provela njegova vlada osjetili i na prihodima hrvatskih građana, tako da prosječna neto plaća u ovom trenutku na razini države iznosi 6200 kuna.
"To nam je poticaj da radimo sve više - i na višoj stopi zaposlenosti i omogućavanju jednakih šansi", rekao je Plenković. Tomu bi, kaže, trebala pridonijeti i reforma obrazovnog sustava, koji bi trebao postati kvalitetan i omogućiti mladima da pronalaze radna mjesta budućnosti a društvo prilagoditi globalizacijskim trendovima.
Sve jači rejting Živog zida komentirao je riječima: „Mi smo na vlasti, svi ostali su oporba“