Premijer Andrej Plenković u subotu je s Oltara domovine, gdje je upaljen vječni plamen, čestitao Dan državnosti te podsjetio na značaj 30. svibnja 1990. kada je konstituiran prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor koji je donio ključne odluke o hrvatskoj samostalnosti i neovisnosti.
"Trideset i šest godina kasnije možemo s ponosom pogledati na postignuća i upravo najviše zahvaliti onima koji su za hrvatsku slobodu dali najviše - a to su hrvatski branitelji", rekao je Plenković na Oltaru domovine na Medvedgradu, gdje je zapaljen vječni plamen, kao trajni znak zahvalnosti svima koji su sudjelovali u stvaranju i obrani hrvatske države.
Premijer je istaknuo simboliku tog čina. Plamen su zapalili mlada hrvatska policajka i vojnik, a donesen je iz Vukovara, s memorijalnog groblja. Plamen na Oltaru domovine gori prvi put nakon 16 godina, a prvi ga je još 1994. zapalio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
"To je simbolika i poruka i zahvala hrvatskoj žrtvi i gradu heroju", rekao je predsjednik Vlade te dodao da je Medvedgrad, kao srednjovjekovna utvrda, važan simbol hrvatske države i mjesto sjećanja na sve koji su dali živote za hrvatsku slobodu.
Plenković o odsutnosti Milanovića: To je scenarij podjela i nejedinstva
Na svečanosti nije sudjelovao predsjednik Republike Zoran Milanović koji smatra da bi Dan državnosti bilo prikladnije obilježavati 25. lipnja, na datum kad je 1991. Sabor donio odluku o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ. Taj se datum obilježavao kao Dan državnosti u razdoblju od 2001. do 2019., a 30. svibnja kao Dan Hrvatskog sabora.
Plenković je ocijenio da je promjena datuma bila pogreška te da se Dan državnosti ukorijenio i bio emocionalno prihvaćen u narodu upravo 30. svibnja. "Promjena koja se dogodila, na prijedlog lijeve koalicije tada, u praksi je pokazala da je taj dan postao manje obilježavan i da su se s njim ljudi manje identificirali", rekao je.
Hrvatski sabor na prijedlog Vlade vratio je Dan državnosti na 30. svibnja, koji Plenković opisuje kao "jedino pravo simbolično i emotivno mjesto" - dan od kojeg je počeo cijeli proces hrvatskog osamostaljenja.
Upitan žali li zbog toga što cijeli državni vrh, zajedno s predsjednikom Republike, zajedno ne obilježava ovaj dan, upozorio je na scenarij podjela i nejedinstva.
"Ono što danas vidimo scenarij je podjela, scenarij nejedinstva i scenarij nedostatka poštovanja prema ključnim danima vlastite države. Ne znam nijednu drugu zemlju na svijetu u kojoj najviši dužnosnici ili oporba ne poštuju dan vlastite države", poručio je Plenković te dodao da o tome "trebaju dobro promisliti hrvatski birači".
Predsjednik Vlade zaključio je da su današnji izazovi za Hrvatsku drugačije prirode od onih iz 1990-ih - radi se o konsolidiranju institucija, podizanju gospodarskog i socijalnog standarda te jačanju društvene kohezije.