Dodatna motivacija

ZA NAJBOLJE NA MATURI U HRVATSKOJ - Soljačić ih nagrađuje s 5.000 dolara

Slika nije dostupna
I njemu su, kaže, mnoge od nagrada koje je dobio tijekom svog života, u karijeri bile posebno motivirajuće.

Jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika mlađe generacije, dobitnik prestižnih nagrada za znanstveni rad, Marin Soljačić, odlučio je i sam dodatno motivirati najbolje u matematici i fizici te je njegovom inicijativom uspostavljena nagrada od 5000 američkih dolara za maturanta ili maturanticu koji na državnoj maturi ostvare najbolji rezultat iz tih predmeta.

Učenici naročito uspješni u fizici i matematici imaju ove godine, a i narednih godina, posebno dobru motivaciju za još bolju pripremu državne mature jer će za najbolji uspjeh dobiti novčanu nagradu u iznosu od oko 33.500 kuna. Nagradu će 31. srpnja 2015. u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta dodijeliti osobno Marin Soljačić i ministar znanosti Vedran Mornar.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je kako je riječ o nagradi koja je uspostavljena financijskom donacijom uspješnog hrvatskog znanstvenika, a dodjeljivat će se i narednih godina.

Pred njima je najstresnije razdoblje u životu, odlučuju o svojem životnom putu: 'Treba biti spreman na sve'

Marin Soljačić je profesor na odsjeku za fiziku Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu i jedan je od tri dobitnika "Blavatnik Awards for Young Scientists", američke nagrade za najbolje znanstvenike mlađe od 42 godine. Soljačiću je u New Yorku uručeno priznanje za najboljeg mladog fizičara u Sjedinjenim američkim državama u 2014., a kao i preostala dva laureata, dobio je novčanu nagradu od 250 tisuća američkih dolara.

Soljačić ističe da je odlučio financirati tu nagradu kako bi odao posebno priznanje mladim ljudima u Hrvatskoj, iznimno talentiranima za fiziku i matematiku, da bi im pokazao da se izvrsnost prepoznaje i cijeni i dao im dodatnu motivaciju za daljnji akademski rad i napredak.

I njemu su, kaže, mnoge od nagrada koje je dobio tijekom svog života, a koje su uspostavili imućni donatori: Pappalardo, MacArthur, Blavatnik, u karijeri bile posebno motivirajuće.

"Zbog toga sam, sada kada sam i ja u financijskoj mogućnosti da to učinim, odlučio pokrenuti jednu takvu nagradu koja bi motivirala talentirane studente u Hrvatskoj i to u poljima koja su meni iznimno draga: fizika i matematika", navodi Soljačić te ističe kako je zahvalan ministru Mornaru i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te New York Academy of Science na podršci i tehničkoj pomoći u provedbi Nagrade Soljačić.

Ministar Mornar također je istaknuo zadovoljstvo što je Soljačić nesebično podijelio svoju zasluženu nagradu s mladim ljudima u Hrvatskoj, s ciljem popularizacije znanosti, "svjestan činjenice da Hrvatskoj treba više stručnjaka iz prirodnih i tehničkih znanosti".

U kriterijima za dodjelu "Nagrade Soljačić" navodi se da će dobitnik biti maturant/ica koji/a na državnoj maturi 2015. postigne:

- najbolji rezultat/ najviši postotak riješenosti testa iz Matematike (A razina) plus postotak iz Fizike

- ukoliko bude dvoje ili više maturanata/ica s jednako visokim postotkom riješenosti testova prema kriteriju (i), u kriterij ulaze i rezultati testa iz Hrvatskog jezika (s time da se Hrvatski A boduje 20 posto više nego Hrvatski B)

- ako i nakon toga kriterija ponovno bude dvoje ili više maturanata/ica s jednako visokim postotkom riješenosti testa, nagradu će dijeliti svi takvi kandidati.

Prema kalendaru ljetnog roka državne mature u ovoj školskoj godini državna matura iz fizike polaže se 12. lipnja, a iz matematike 23. lipnja.

Objava rezultata državne mature je 13. srpnja, a konačna je objava, nakon roka za prigovore, 17. srpnja.

Upisi u srednju: Povećan broj bodova za natjecanja u znanju

Profesor Soljačić je i sam bio motiviran brojnim nagradama

U znanstvenom životopisu Marina Soljačić navodi se da je maturirao 1992. u zagrebačkom MIOC-u (XV. gimnazija), a nakon mature dobio je stipendiju za studij na sveučilištu Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD. Soljačić je 1996. na MIT-u diplomirao dva studija: fiziku i elektrotehniku, dok je 2000. obranio doktorat iz fizike na Sveučilištu Princeton. Iste godine vraća se na MIT gdje započinje Pappalardo post-doktorski studij, 2003. postaje vodeći istraživač, 2005. docent fizike, a 2011. godine redovni profesor na MIT-u.

U 2005. dobiva "Adolph Lomb Medal" od Optical Society of America, koje to strukovno udruženje dodjeljuje svake godine jednom znanstveniku mlađem od 35 godina, za najbitnija otkrića u optici širom svijeta. Godine 2006. dobitnik je nagrade TR35 koja se dodjeljuje najboljim inovatorima mlađima od 35 godina, koju dodjeljuje "Technology Review", najstariji časopis za tehnologiju na svijetu. Dvije godine poslije dobiva i "nagradu za genije", zaklade MacArthur.

Godine 2011. izabran je u Young Global Leaders of World Economic Forum. U 2014. dobiva Blavatnik Award for Young Scientists, za najboljeg znanstvenika fizičkih znanosti i inženjeringa u SAD-u, mlađeg od 42 godine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook