"To je ogroman crni roj zacrnio nebo. I ljudi koji su prolazili okretali su se i gledali što se događa. Moja kći je doletjela kako su na prozor udarale o staklo. Ja sam vidjela, to je kao iz Hitchcockova filma Ptice", kazala je prestrašena Vesna Kušanić.
"Jedan krasan čovjek koji je vidio da sam ja jedna uzbuđena starica pod histeričnim već napadom, on je rekao: 'Smirite se, gospođo'", dodaje Kušanić.
Građani su u strahu, a pčelar Jako Stipić bez zaštite za glavu ide točno među njih. "Još su mi padale po glavi, nije niti jedna ugrizla. Bila je jedna-dvije ušla u uho, pa sam ih samo malo posaugao i to je to", kazao je Stipić.
Od kraja travnja do sredine lipnja razdoblje je kada se pčele roje. Kad uzmanjka košnica, dobri su i zidovi, grane, bicikli, pa čak i dimnjaci. Deseci građana dnevno zovu u panici.
"Vide pet pčela u zraku i onda nas zovu da ih spašavamo, što je nemoguća misija", kazao je Dražen Jerman iz Udruge pčelara "Pčelinjak".
Izumljen sustav za usisavanje pčela
Od pčelara do inovatora. Jako već tri godine pčele niti moli niti čeka. Izumio je sustav usisavanja pčela u prijenosnu kutiju. Do sada se niti jedna pčela nije požalila.
"Nekad isto streseš maticu, staviš u košnicu ili pletaru, moraš čekati sat-dva ili pola sata da se one skupe i uđu. Znači, to je isto gubljenje vremena", objasnio je Stipić.
S kutijom je jedan problem riješio, no muku muči s jednom tvrdoglavom pčelicom.
"Ne možeš doći do matice, matica uvijek bježi. Mi pokupimo roj pčele u košnicu, one se vrate nazad, nismo maticu pokupili. Pa znali smo to tri-četiri puta raditi. To je bilo mukotrpno. Po četiri-pet sati mučiš se da jedan roj zbrineš", dodaje Stipić.
Matica - veća, duguljasta i brza
Matica je malo veća od ostalih pčela, duguljasta i iznimno brza. "Kako bih rekao, ja je zovem manekenka. Izgleda lijepo, duguljasto, kao manekenka", opisuje Stipić. Rojeve pčela koje usisa u kutiju potom vozi na pčelinjak.
"Ove godine nam je veliki problem što nemamo vatrogasce na raspolaganju. Oni inače vrlo dobro s nama surađuju, međutim ove godine zbog potresa imaju druge obveze. Sve što je više od pet metara nismo u mogućnosti ukloniti", objašnjava Dražen Jerman iz Udruge pčelara "Pčelinjak".
Što kad pčela ubode?
A što kad pčela ubode? Upravo ovo pitanje građane potiče na paniku. "Potrebno je što je prije moguće hladiti to mjesto i vrlo će brzo taj osjećaj zapravo nestati", kazala je Dejana Martinić iz Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
"Određeni broj ljudi koji znaju da su alergični na ubode pčela kod sebe imaju injekcije adrenalina i oni već znaju kako sebi pružiti prvu pomoć", dodaje Martinić.
Godinama pčele odumiru
Zbog urbanizacije naselja, globalnog zatopljavanja i prekomjerne upotrebe pesticida, pčele s godinama ubrzalo odumiru.
"Moje je mišljenje da nećemo ostati bez pčela jer već više 80 milijuna godina žive na ovoj našoj Zemlji u ovakvom obliku u kakvom je i danas. Preživjela je i ledeno doba i sve", smatra Dražen Jerman.
Nedavno je bio Svjetski dan pčela. Pčelar Jako Stipić kaže da je taj poseban dan obilježio svatko na svoj način. "Bio sam sretan, bio sam u pčelinjaku, uživao, gledao kako pčele rade i tako", dodaje.
Bez pčela ostajemo bez trećine hrane
Da nema pčela, čovječanstvo bi izgubilo trećinu hrane. Ti kukci najveći su oprašivači biljaka od svih insekata. Njihov otrov u medicini se koristi kao lijek protiv upala.
"Bilo je tako jedno uzbuđenje jučer nakon svih uzbuđenja koje smo doživjeli ovih mjeseci, ovo je bilo jedno lijepo jer smo spasili roj pčela, što smatram da sam napravila dobro djelo", smatra Vesna Kušanić, građanka koju su pčele prestrašile.
Što se tiče rojeva koji se skupljaju u vašoj blizini, iako zastrašujuće izgleda, ne zaboravite da je ovo ipak samo jedan prekrasan i potpuno bezopasan - svadbeni ples.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr