Tim zakonom se uvodi mogućnost da birači na referendumu mogu opozvati neposredno izabranog lokalnog čelnika (gradonačelnika, općinskog načelnika ili župana).
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvodno je obrazložio da bi referendum raspisivalo lokalno predstavničko tijelo, ako lokalni čelnik krši zakon, ne izvršava odluke predstavničkog tijela, te počini znatnu materijalnu štetu lokalnoj jedinici (jedan posto lokalnog proračuna, a ako je riječ o lokalnoj jedinici koja ima veći proračun, znatnom štetom smatrala bi se ona od pola milijuna kuna).
Referendum bi bio valjan ako bi se na njega odazvalo najmanje 33 posto birača upisanih u popis birača.
Referendum bi mogli inicirati i građani, temeljem potpisa 33 posto biračkog tijela, a tada bi predstavničko tijelo bilo dužno raspisati referendum.
Referendum bi se mogao raspisati nakon proteka roka od šest mjeseci nakon stupanja lokalnog čelnika na dužnost, a između dva referenduma moralo bi proteći najmanje 12 mjeseci.
U sredinama u kojima živi više od 15 posto pripadnika nacionalnih manjina, jedan od zamjenika gradonačelnika morao bi biti pripadnik manjine, i to iz redova izabranih vijećnika.
Predložene izmjene uvode mogućnost i da vijećnici postavljaju pitanja neposredno izabranom lokalnom vijećniku.
O izmjenama raspravljaju saborski klubovi.
Prije rasprave o predloženim izmjenama, HSS-ovac Željko Pecek zatražio je od saborskog Predsjedništva da reagira na uvrede koje je HSS-ovoj zastupnici Ljubici Lalić nedavno izrekao glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić.
Pecek je podsjetio da je Pavić rekao da Lalićeva nema pojma o
svinjskoj kugi, te je, tvrdi, time uvrijedio i nju i cijeli parlament.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks je Pavićev istup ocijenio
neprimjerenim ispadom, ali i napomenuo da se Pavić već ispričao HSS-ovoj zastupnici i poslao joj cvijeće, te da Sabor, osim izražavanja žaljenja zbog tog ispada, nema ovlasti drugačije reagirati.
"Stvar je Ministarstva i Vlade hoće li na neki drugi način
reagirati", rekao je Šeks.
Oporba protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi
Saborska oporba usprotivila se danas donošenju izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koje predlaže Vlada, ocjenjujući ih neprovedivim i konfuznim, suprotno od stava HDZ-a koji podupire Vladin prijedlog.
Oporbenjaci su suglasni da bi, usvoji li Sabor predložene izmjene, to općine, gradove i županije uvelo u nestabilnost i stalne političke sukobe.
Zvonimir Mršić (SDP) pozvao je Vladu da povuče "apsurdni i konfuzni" prijedlog, ističući da do idućih redovnih lokalnih izbora u svibnju 2009. ima još vremena za politički konsenzus oko novog paketa zakona o lokalnoj samoupravi.
Predložene izmjene, smatra, ne govore o suštini sustava lokalne
samouprave, odnosno o ovlastima neposredno izabranih lokalnih čelnika i njihovu odnosu spram predstavničkog tijela, o tome s koliko novca mogu raspolagati lokalne jedinice.
Mršić apsurdnim drži odredbu po kojoj predstavničko tijelo odluku o raspisivanju referenduma za opoziv lokalnog čelnika može donijeti temeljem potpore 33 posto vijećnika, budući da, ističe, neki gradonačelnici na izborima moraju dobiti natpolovičnu potporu birača, a mogu ga smijeniti vijećnici koji dobiju daleko manje glasova.
Predložene izmjene neće podržati ni HNS, jer, po riječima Dragutina Lesara, izmjene govore o referendumu koji, zapravo, i nije referendum kakav poznaju hrvatski propisi.
Nedopustivim smatra da predstavničko tijelo može smijeniti lokalnog čelnika ako odluku o referendumu donese 33 posto vijećnika, a smjenu izglasa njih 16,5 posto plus jedan, dok s druge strane za građansku inicijativu za raspisivanje referenduma treba 33- postotna potpora biračkog tijela.
Peju Trgovčevića (HSP) zanima tko će utvrđivati i procjenjivati
znatnu materijalnu štetu zbog koje bi predstavničko tijelo moglo
smijeniti neposredno izabranog lokalnog čelnika.
Nije mu, kaže, ni jasno kako će se razrješavati zamjenik lokalnog čelnika koji bi se, za razliku od ostalih zamjenika, posredno birao, iz redova nacionalnih manjina u sredinama gdje manjine čine više od 15 posto ukupnog stanovništva.
Damira Kajina (IDS) smeta što izmjene ne govore o decentralizaciji Hrvatske, što i dalje toleriraju "metropolizaciju i zaostajanje lokalnih jedinica u razvoju".
Predložene izmjene neće podržati ni HSLS, HDZ-ov koalicijski partner, a Đurđa Adlešić pozvala je na doradu zakona kako bi se, kaže, izbjegla zbrka koju bi na lokalnoj razini uzrokovale predložene odredbe.
HDZ, pak, podupire Vladin prijedlog i smatra da će dovesti do veće legitimnosti izbora lokalnih čelnika, veće identifikacije građana s lokalnom vlašću, te veću stabilnost vlasti.
Ipak, Vladimir Jelkovac je u ime HDZ-a najavio dva amandmana na zakonski tekst - prvim bi se izraz 'referendum' zamijenio izrazom 'izjašnjavanje', a drugim bi se uredilo da predstavničko tijelo 'može', a ne 'će' donositi odluku o provođenju tog izjašnjavanja.