Andrija Jarak posjetio je Šarengrad smješten na samom istoku Hrvatske, na granici sa Srbijom, granica je po sredini Dunava, područje je poznato po vrhunskim vinima, a u zadnje vrijeme nažalost i po masovnom iseljavanju mladih ljudi.
Prvi sugovornik u rubrici Jarak u vašem dvorištu bio je Marko Čavlija, vinogradar iz Šarengrada.
'Život je ovdje težak, poljoprivreda, teško je, ljudi nemaju posla, odlaze, mladeži nema više. Umoran sam od posla, puno se radi i tako. Najveći problem je nelojalna konkurencija, veliki je problem, ti neki naši zakoni, trošarine na vino nema, ja moram prijavljivati na carinu vino, zbog trošarine, ja ih pitam zbog čega, pa po jednom zakonu moraš, po jednom ne moraš, tako da ima puno toga', kazao je Čavlija.
Jeste li zadovoljni svojom kvalitetom vina? Obično se kaže da je bijelo vino u Dalmaciji puno bolje nego u Slavoniji, pa da čujemo iz prve ruke?
'Pa ne znam, moje ide od Rovinja, Dubrovnik, Tučepi, znači na cijeloj jadranskoj obali sam dosta prisutan.'
Znači i Slavonci mogu napravit dobro bijelo vino?
'Ma, gdje ima bolja graševina od iločke, pa nemojte me provocirati', kazao je Marko Čavlija koji je dobio priliku, pred parlamentarne izbore, postavit pitanje onima koji o tome odlučuju.
'Pitanje je samo kad će nam olakšati, da mi možemo bit konkurentni na tržištu , da nemamo velikih nameta, da možemo sa svojim vinom, zašto mora biti to makedonsko, talijansko, francusko, ne znam ni ja čije?'
'Mi ne moramo svoja vina štititi, naša vina su previše dobra, kvalitetna, naša vina treba prepoznati kao naš autohtoni domaći proizvod, koji u ovom trenutku traže Kinezi, kojeg mi možemo prodat na sva svjetska tržišta', odgovorio je Mato Mlinarić, predsjednik stranke Nezavisnih seljaka Hrvatske.
'Vinari se sami trebaju organizirati, dakle taj kraj i poraditi na marketingu traminca, jer traminac je iznimno kvalitetno vino koje hrvatska ima, kada govorimo o iločkom tramincu', odgovorio je ministar turizma SDP-ove vlade, Darko Lorencin.
Poduzetnici iz Ravne Gore te drvoprerađivači iz Perušića otkrili što zamjeraju političarima
A onda su naše kamere krenule prema Strizivojni gdje je sreo stočara Matu Degmenčića.
Bavite se uzgojem junica i junadi, kolko ih danas imate?
'Imamo oko 110, 120 komada junadi. Ima puno posla, puno svega, a jako malo ostane'
Puno je problema, šta vas najviše guši?
'Zemlja je najveći problem, nemamo dosta zemlje za toliku junad.'
Kakav je inače odnos države prema vama, bez obzira koja bila vlada lijeva ili desna?
'Pa mislim da je maćehinski, nikad nije bio prema poljoprivredi dobar. Mora se, kako kaže, 'ako laješ moraš nešta i grist'. Ako onaj u Saboru laje, laje al' ništa ne ugrize, od toga nema ništa. Najveći problem je nama legalizirati naše objekte, preskupi su. To pitanje bi htio postaviti. Kakav je to zakon donešen? Rekli su da se može sa foto snimkom legalizirati, vide se zidovi, vidi se sve, jedino krov nije bio, kako da to ne mogu legalizirati na onaj način, nego moram sve od početka papire, kao da pravim ponovo zgrade?', upitao je Mato Degmenčić.
'Teško mi je komentirati taj pojedinačni slučaj, trebala bih vidjeti. Ali država zapravo svima želi legalizirati kome je to moguće. Prema tome, bojim se da je riječ o nekakvom nesporazumu. Gospodin svoju legalizaciju rješava u svojem uredu, a kojem uredu pripada ne znam jer ne znam lokaciju, a isto tako se može javiti u našu Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada i ono što on misli da je OK, trebamo stvarno vidjeti je li zaista tako', odgovorila je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš iz HNS-a.
'Legalizacija objekata u selima se mora jednostavno promijeniti, i ljudima se mora omogućiti da te stare objekte legaliziraju besplatno, da ne plaćaju poreze, nikakve naknade, da ne ruše, nego ostanu tamo gdje jesu', kazao je Branko Hrg (HSS).
'Čvrsto vjerujem da ćemo to i provesti, da legalizacija poljoprivrednih objekata bude za jednu kunu. Jer nije ni normalno ni pošteno da vam isto košta po jednom kubičnom metru cijena naknade za legalizaciju u Slavoniji jedne staje ili poljoprivrednog objekta ili vile na obali Jadrana. To je nedopustivo i to moramo mijenjati', odgovorio je HDSSB-ov Dragan Vulin.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook