Nuncijatura navodi da je papa Franjo prihvatio odreknuće od službe dosadašnjeg vojnog ordinarija, mons. Jurja Jezerinca, te uz skladu sa Zakonikom kanonskoga prava biskupom, vojnim ordinarijem, imenovao mons. Bogdana.
Tim povodom iz Hrvatske biskupske konferencije (HBK) navode da je novi biskup Bogdan 34. biskup iz reda pitomaca suvremenog Zavoda sv. Jeronima, a uz životopis mons. Bogdana, navode i da će vrijeme, dan i mjesto njegovog biskupskog ređenja biti naknadno objavljeni.
Službu rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, Bogdan je vršio kroz 19 godina, za vrijeme trojice papa - sv. Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje. Svjedok je i aktivni sudionik u Rimu mnogih važnih događaja iz života sveopće Crkve i Crkve u Domovini i rimski je postulator kauze blaženoga Miroslava Bulešića, ističe HBK.
Papa: Odnos prema migrantima je test naše čovječnosti
Novoimenovani biskup Bogdan, sin Ivana Bogdana i Perke rođ. Pezelj, rodio se u Donjemu Docu, u Omiškoj općini u Poljičkoj republici, 9. studenoga 1955. godine u kojem je pohađao osnovnu školu, a kao sjemeništarac Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu završio je klasičnu gimnaziju s maturom u Splitskome sjemeništu (1969.-1973.).
Filozofsko-teološki studij završio je u Splitu od 1973. do 1980. Teologiju je diplomirao 16. svibnja 1980. godine, a za đakona ga je zaredio splitsko-makarski nadbiskup metropolit mons. Frane Franić u splitskoj prvostolnici 24. lipnja 1979. godine, a mons. Franić mu je i podijelio svećenički red, također u splitskoj prvostolnici, 22. lipnja 1980. godine.
Mladu Misu, mons. Bogdan slavio je u Donjem Docu 6. srpnja 1980. godine, a nakon nje bio je župni vikar u Metkoviću u župi sv. Nikole do kolovoza 1984 te potom do rujna 1992. duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.
U jesen 1992. odlazi na studij pastoralne teologije na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu gdje je u listopadu 1994. magistrirao pod vodstvom prof. Marcella Semeraroa, danas biskupa u Albanu pokraj Rima.
Doktorirao je u lipnju 1999. godine, a naslov doktorske radnje koju je izradio pod vodstvom prof. Michaela Fussa je "Vita Universale: Cristianesimo delle origini o nuova rivelazione? Riflessioni teologico-pastorali" (Univerzalni život: Izvorno kršćanstvo ili nova objava. Teološko-pastoralna razmišljanja).
Na prijedlog hrvatskih biskupa, pročelnik Kongregacije za katolički odgoj kardinal Pio Laghi imenovao je 2. prosinca 1996. mons. Bogdana rektorom Papinskog hrvatskog Zavoda sv. Jeronima, a slijedom tog imenovanja, papin vikar za rimsku biskupiju kardinal Camillo Ruini imenovao ga je rektorom Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu.
Osim rektorske službe u Zavodu i crkvi, rektor Bogdan u dva mandata obnašao je službu tajnika Udruženja rektora rimskih crkvenih Zavoda i potom u dva mandata službu predsjednika istoga udruženja (Associazione dei Rettori dei Collegi Ecclesiastici di Roma).
Autor je više znanstvenih članaka, uredio je više knjiga među kojima je najpoznatiji zbornik radova o Zavodu sv. Jeronima u prigodi proslave stote obljetnice suvremenog Zavoda sv. Jeronima (1901.-2001.).u ozračju premda uz jako osiguranje plavih kaciga koje su stražarile na minaretima.
Papin posjet koji je zbog sukoba što se već dvije godine vode u Srednjoafričkoj Republici zamalo otkazan i pretrpio izmjenu programa, pratili su deseci tisuća oduševljenih stanovnika, u izbjegličkim naseljima, u katoličkoj katedrali, u glavnoj džamiji i na stadionu koji prima 20.000 ljudi, gdje je održao zadnju misu uoči povratka u Rim.
Papa je doputovao u nedjelju u Srednjoafričku Republiku, a u ponedjeljak je završio svoj obilazak po afričkim zemaljama tijekom kojega je još posjetio Keniju i Ugandu.
Sastao se s privremenom predsjednicom Srednjoafričke Republike Catherinom Samba-Penza i održao misu na kojoj je pozvao kršćane da oproste svojim neprijateljima kako bi pobijedili nasilje.
Riječ je o 11. putovanju u inozemstvo 78-godišnjeg Jorgea Bergoglija otkad je u ožujku 2013. imenovan papom. Njegovo putovanje dolazi usred velikih napetosti u međunarodnim odnosima, neposredno pošto je Turska srušila ruski borbeni zrakoplov u Siriji, te nakon terorističkih napada u Parizu i napada u glavnom malijskom gradu Bamaku kojim su džihadisti pokušali destabilizirati Afriku. U pet dana natrpanog rasporeda, od 25. do 30. studenoga, Papa je pronosio poruke mira, socijalne pravde i dijaloga između islama i kršćanstva.
Održao je 19 govora i saslušao svjedočanstva djece vojnika, žrtava AIDS-a i žrtava ratova i bijede. Glavni događaj zbio se u nedjelju, 29. studenoga, kada je Papa otvorio Sveta vrata u katedrali u Banguju, deset dana prije nego što će u Rimu proglasiti početak Svete godine milosrđa. Franjo očekuje da će proglašenjem toga jubileja (Svete godine) pridonijeti pomirenju i oprostu u katoličkom svijetu i izvan njega. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook