Nekadašnji slovenski ministar unutarnjih poslova i bivši diplomat, a sada politički analitičar, Borut Šuklje izjavio je za mariborski dnevni list Večer od utorka da će odluka Općinskog suda u Zagrebu o tužbi PBZ-a protiv Ljubljanske banke imati političku težinu jer koincidira s prvim posjetom Pahora kao predsjednika Zagrebu.
>> Pusić i Erjavec šalju zajedničko pismo BIS-u
S obzirom na hrvatske interpretacije da se prema memorandumu dviju vlada tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima stavljaju u zastoj, što znači njihovo privremeno mirovanje i traženje rješenja u okviru sukcesije, odluka zagrebačkog suda u četvrtak imat će političku važnost, navodi Šuklje.
Pitanje sukcesije
Sud može odrediti trajno zamrzavanje tužbe, sve dok se ne postigne cjelovito konačno rješenje u okviru sukcesije, a može ih i samo privremeno 'zamrznuti' na godinu dana, s mogućnošću da se taj zastoj produži na dvije godine, navodi Šuklje. U potonjem bi se slučaju, primjećuje slovenski politički analitičar, ročišta i tužbe protiv Ljubljanske banke morale nastaviti nakon isteka zastoja, što po njegovoj ocjeni nije sukladno dogovoru iz Mokrica.
'To je razlog zbog kojega će početak Pahorova posjeta Zagrebu i njegovi razgovori s hrvatskim predsjednikom Josipovićem biti označeni i pogledom na odluku hrvatskih sudaca', tvrdi Borut Šuklje.
O tome da će se u četvrtak, na dan Pahorova posjeta Hrvatskoj, na Općinskom sudu u Zagrebu održati rasprava o jednoj od tužbi Privredne banke Zagreb (PBZ) protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) piše i ljubljansko 'Delo' koje navodi da će se novo ročište u tužbi protiv Ljubljanske banke održati 'unatoč jamstvima hrvatske vlade o zaustavljanju spornih postupaka'.
Preko 20 tužbi
Riječ je, dodaje slovenski list, o jednoj od preko dvadeset tužbi koje su Privredna banka Zagreb (PBZ) i Zagrebačka banka s ovlaštenjem hrvatskog ministarstva financija pokrenule zbog potraživanja vezanog na deviznu štednju hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb koju je Hrvatska početkom 90-ih godina prenijela u svoj javni dug i isplatila dio štediša slovenske banke.
Nova rasprava o tužbi protiv Ljubljanske banke na Općinskom sudu u Zagrebu održat će se iako je stajalište Ljubljane da prema sporazumu dviju vlada, koji su 11. ožujka u Mokricama potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša, treba zaustaviti sve postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima dok se za pitanje stare devizne štednje ne nađe cjelovito rješenje u okviru sukcesije, navodi 'Delo'.
Slovenija očekuje da će se 'sporna suđenja' protiv Ljubljanske banke zaustaviti, a neslužbeno se doznaje da će suci o zastoju u postupcima protiv Ljubljanske banke odlučivati od slučaja do slučaja, za svaku tužbu posebno, navodi se u prilogu.
Demantij ministrice Pusić
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić demantirala je 22. travnja u Luxembourgu sumnje da Hrvatska krši memorandum o suglasnosti kojim je dogovoren način rješavanja pitanja Ljubljanske banke, što se ponekad iznosi u Sloveniji, rekavši da u memorandumu nema govora o micanju bilo kakvih ovlaštenja za tužbe nego o stavljanju sudskih postupaka u mirovanje.
'Mi smo u tom pogledu završili svoj posao. Dali smo uputstvo bankama koje su onda izdale upustva svojim odvjetnicima da se svi postupci (pred hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke) stave u mirovanje, a to isto treba napraviti i Slovenija', rekla je ministrica Pusić, odgovarajući na upit novinara stoje li tvrdnje da Hrvatska krši dogovor iz memoranduma.
Početkom travnja na zagrebačkom općinskom sudu, opunomoćenica Privredne banke Zagreb je sukladno dogovoru hrvatske i slovenske vlade predložila zastoj postupka na godinu dana, dok je odvjetnik Ljubljanske banke istaknuo da memorandum određuje mirovanje tužbi dok se ne nađe rješenje za taj spor i da se to ne može vremenski ograničiti. (Hina)