I UNICEF-ova ambasadorica Bojana Gregorić poziva roditelje na više razumijevanja, više razgovora i potpore djeci i mladima. Nasilje, krađe, prijetnje, iznuđivanje, dug je popis maloljetničkih kaznenih djela. 'Oni često kažu da je to zato što imaju višak energije, zato što su se poistovjetili sa svojim prijateljima u razredu ili prijateljima koji su na ulici, njima imponiraju zato što se loše ponašaju', rekla je Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež.
'Dijete koje čini krivična djela je žrtva, žrtva je nas roditelja, društva u cjelini, dvostrukog morala koji vrijedi u društvu', rekla je Dubravka Kocijan Hercigonja, psihijatrica. Djeca iz neskladnih obitelji najčešće prelaze na drugu stranu zakona. 'Mislim da je najvažnije s klincima razgovarati i vrlo otvoreno pristupati svemu onome što ih smeta, što ih tišti, što ih čini nesigurnima, što ih čini agresivnima', rekla je Gregorić. Broj kaznenih djela maloljetnika 2009. je manji nego u 2008. Djeca do 14. godine počinila su 25,2 posto, a maloljetnici od 14. do 18. godine 7,1 posto manje kaznenih djela. Trend pada kod djece nastavljen je i u 2010., dok su maloljetnici počinili 7, 1 posto više kaznenih djela.
Djeca koja se bave nekom aktivnošću, primjerice sportom, puno rjeđe čine kaznena djela. Zato aktivnosti moraju biti dostupne i besplatne, jer to djecu miče s ulice. 'Školske aktivnosti moraju imati naglasak da ih dijete može izabrati, a da to roditelj ne snosi iz svog budžeta', kaže Kujundžić. 'Poručiti klincima da im je obrazovanje put u budućnost, odnosno da im to pruža mogućnost odabira u životu', kaže Gregorić. Stručnjaci nisu za veće zatvorske kazne. No nude i rješenje.
'Društveno koristan rad, kad bi takvu djecu zaista angažirali u društveno koristan rad gdje bi oni shvatili vrijednosti i shvatili što su učinili kroz takav rad mislim da bi to puno više koristilo od kazni', rekla je Hercigonja.