Gužva u čekaonici hitne u KBC-u Zagreb. Za zdravsteve djelatnike to je sasvim uobičajena slika. Dnevno Hitnom prođe više od 300 ljudi. 'Mi bi vrlo rado sve bolesnike pogledali i oni svi jesu bolesni. Međutim, u situaciji u kojoj ima toliko ljudi, onda su čekanja neminovna i to onda stvara dodatne tenzije', rekao je Ivan Govornik, pročelnik Centra za hitnu medicinu KBC-a Zagreb.
Dodatne se tenzije stvaraju kada neki pacijenti bez razloga dođu u hitnu. 'Ima koji dođu s temperaturom, a mogu to riješiti na općoj praksi. A tu im je jednostavnije, dobe kompletnu obradu', rekla je jedna pacijentica. 'Ljudi su bolesni i traže pomoć. Ono što je problem, što bi nekad tu zdravstvenu uslugu koju na kraju dobiju u hitnoj, trebali dobiti negdje drugdje', dodaje sugovornik. A to je kod obiteljskog liječnika.
'Uvijek ima pacijenata koji obave pregled kod svoga doktora. Ali, ukoliko se po njegovoj prosudbi, zdrav. stanje ne promijeni u roku sat, dva, onda iskoristi svoje slobodno vrijeme odlaskom u hitni objedinjeni prijem, ne bi li tamo ostvario uslugu brže', kazala je Ines Balint, liječnica obiteljske medicine.
Upravo se većina pregleda i može obaviti kod obiteljskog liječnika. I to ne samo preko tjedna. 'Još uvijek je organizirana zdravstvena zaštita subotom poslijepodne, nedjeljom i praznicima u domovima zdravlja. Kad moja medicinska sestra radi administrativni posao, onda ja preuzimam njezin posao. Kad ona ima vremena, a nema vremena, onda sve stoji', dodaje Balint.
Reformom hitne pomoći, napokon bi trebala ojačati uloga obiteljskih liječnika. Jer, do sada su svoje vrijeme trošili na silnu administraciju. Umjesto da su to vrijeme imali za svoje pacijente.
Da bi stvari funkcionirale, obiteljski liječnici napominju kako pacijenti moraju biti educirani kada trebaju ići na pregled kod obiteljskog liječnika, a kada na hitnu. Ako bi bilo potrebno, pristali bi i na dežurstva u domovima zdravlja, no za to moraju biti odgovarajuće plaćeni.