Ponovio je i jučer u Zagrebu izrečeno zadovoljstvo ispunjavanjem obveza Hrvatske prema Međunarodnom sudu, što je u sklopu izlaganja pred domaćim i stranim stručnjacima iz desetak zemalja potkrijepio na slučaju 'Ademi-Norac' koji je Haaški sud prepustio Hrvatskoj.
'Uvjeren sam da će sve optužene osobe za ratni zločin doći pred sud', izjavio je novinarima u Dubrovniku. 'Granice ne treba smatrati štitom kad se radi o onima koji gaze elementarna prava čovječanstva', rekao je Robinson.
Na upit što će biti sa zaštićenim svjedocima nakon prestanka rada Haaškog suda, odgovorio je kako su tijekom godina uloženi intenzivni napori u stvaranje strukture mehanizama koji će djelovati nakon Haaškog suda. 'Dakle, postojat će mehanizmi koji će se baviti tim pitanjem', zaključio je Robinson.
'Nije bilo najbolje ustanoviti Sud gdje je tužitelj integralni dio Suda'
Patrick Robinson drži da je najveći doprinos Haškoga suda u njegovom utjecaju u razvoju kaznenog međunarodnog prava. Ujedinjenim narodima, međutim, Robinson ne bi savjetovao da napravi još jedan sud po uzoru na Haaški, i to u dijelu koji se odnosi na funkciju tužitelja. 'Nije bilo baš najbolje ustanoviti Sud gdje je tužitelj integralni dio Suda kojem je ne čelu sudac', istaknuo je. Između te dvije funkcije trebala bi se jamčiti ravnoteža, za razliku od prakse gdje se uloga tužitelja doživljava u javnosti kao personifikacija Suda, objasnio je Robinson.
Ocijenio je da je Međunarodni kazneni sud svakako doprinio miru, sigurnosti i pomirenju u regiji, što je, rekao je, i bila zadaća Suda. Sličan zaključak na temu doprinosa Haaškoga suda u regiji dali su u sudionici konferencije čija su pitanja, tijekom rasprave, pošla u dva smjera - što bi bilo dobro uključiti iz Međunarodnog kaznenog suda u nacionalne sudove i obratno. (Hina)