Matijašević je na konferenciji za novinare istaknuo da su poslovne banke prošle godine ostvarile dva i pol puta veću dobit nego godinu dana ranije, a takvu su im poziciju omogućile sve hrvatske Vlade.
Ako kriza jača, banke smanjuju kreditne plasmane građanima i poduzetnicima, a povećavaju kredite državi kao sigurnome klijentu. Tako su od 2008. do 2014. godine krediti državi povećani za 100 posto, a država je na kraju prošle godine bankama bila dužna 38 milijardi kuna.
Predsjednica Republike primila predstavnike Hrvatske udruge banaka
U normalnim ekonomijama banke bi bile prisiljene plasirati kreditne linije pod normalnim uvjetima poduzetništvu, kako bi se pokretale nove investicije i otvarala nova radna mjesta. Umjesto toga banke daju kredite državi, a vladajuća garnitura ta sredstva koristi za ostanak na vlasti, dok građani, zbog gubitka radnih mjesta, ulaze u dužničko ropstvo, rekao je predsjednik HURS-a.
Matijašević je pitao kakav je smisao postojanja Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), koja je prošle godine poduzetništvu plasirala 40 posto manje sredstava nego prethodne godine, a taj trend je nastavljen i u prvome tromjesečju ove godine.
Smatra kako su takvom poslovanju HBOR-a pridonijele političke spletke pojedinih ministara, poput smjenjivanja bivšeg ministra financija Slavka Linića i njegovog pomoćnika Branka Šegona, što je uzrokovalo paralizu poslovnih odluka u HBOR-u. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook