Iako su razmišljali o odlasku u Njemačku, Irsku ili neku drugu stranu zemlju, ipak su ostali. Dragana, Ivan i još petero kolega skupili su ideje i pokrenuli svoju tvrtku.
"Ovdje su se dogodile i predstavile neke nove mogućnosti i zbog toga je sve išlo svojim tokom", kaže poduzetnica Dragana Lipovac.
Ostali su, ali su uglavnom prepušteni sami sebi.
"To je taj problem gdje se mlade uopće ne potiče da oni rade, da otvaraju neka svoja poduzeća. poduzetnički duh kao takav je na minimumu. Izuzetan je uspjeh uspjeti u Hrvatskoj", kaže poduzetnik Ivan Pnjak.
Iznimka koja potvrđuje pravilo
Nažalost, njihova priča iznimka je koja potvrđuje pravilo. Pravilo, po kojem se iz Hrvatske najčešće iseljavaju njihovi vršnjaci u dobi od 31 do 40 godina. Najviše onih sa srednjom školom i fakultetom. Razlozi – loše politike, radno-socijalno okruženje i manjak perspektive. Smatraju da u Hrvatskoj nema vizije, vlada beznađe, zapošljavaju se podobni, a vladaju korupcija i kriminal.
"U zemljama u koje odlaze, Njemačkoj, Irskoj, dobije se puno više na račun, i onda je jasno da poslodavac u tim zemljama za isti trošak kao i mi ima radnika koji dobije veću neto plaću, i radnik će rado otići kod tog poslodavca, jer ne govorimo o 1 posto, nego o značajnim razlikama", kaže Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Jedan je od onih koji je otišao i Zvone. Tri je godine u Danskoj i ne namjerava se vratiti tako brzo.
"Ne mogu sad ni nabrojati koliko beneficija mlad čovjek ima u Danskoj, a nema u Hrvatskoj. U svim drugim državama politika je usmjerena da se mladog čovjeka čim prije podigne na noge. To u Hrvatskoj jednostavno ne funkcionira", kaže Zvone Barbir, student u Danskoj.
Premijer uvjeren da će se mladi vratiti
Kao svoje odredište mladi najčešće biraju Njemačku, Irsku, Belgiju ili Švedsku. Premijer je uvjeren da će se kad-tad vratiti i da poslodavci kroz svoja istraživanja šire pesimizam.
"Odgovornost na svim akterima, pa i institutima i komentatorima mogu slobodno reći i medijima je da malo manje pesimizma kreiramo u društvu. Ako stvorite atmosferu, onda ne čudi da vam srednjoškolci izlaze s tonom bez perspektivnosti, a to je čak neodgovorno prema mladim generacijama", kaže premijer Andrej Plenković.
Osim HUP-a, rezultate svog istraživanja danas je predstavio i Institut Ivo Pilar. Prema njemu, Hrvati su najzadovoljniji zdravljem, a najnezadovoljniji poslom i životnim standardom. Stoga i ne čudi podatak prema kojem će se tek 1,8 posto domaćih iseljenika jednoga dana u Hrvatsku i vratiti.
HUP: "Mladi odlaze zbog društveno-političkih odnosa"
Rezultate istraživanja u Dnevniku Nove TV komentirala je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
"Mi smo predstavili činjenice i obuhvatili smo iseljavanje iz Hrvatske od 2013. do 2017. Samo smo skupili i prezentirali odgovore mladih. Nitko nije istraživao zašto se konkretno mladi iseljavanju. Željeli smo da svi čuju njihove razloge. 70 posto njih bilo je zaposleno, a 30 posto ih je imalo visoke plaće za hrvatske pojmove. 60 posto kao razloge iseljavanja navelo je društveno-političke odnose u Hrvatskoj. Htjeli smo pokazati je da je krajnje vrijeme da svi preuzmemo svoj dio odgovornosti", kazala je Deranja.
Na pitanje mogu li poslodavci podići plaće radnicima, Deranja je odgovorila kako je činjenica da plaće u Hrvatskoj rastu.
"Bruto plaću sada spominjemo jer se najavljuje porezna reforma. Mi želimo istaknuti veliki nedostatak radne snage, a najveći efekt te reforme osjetio bi se smanjenjem bruto dijela. Radnik koji u Hrvatskoj ima neto plaću 6000 kuna, poslodavca košta 9000. Želimo dodatno povećati plaće kako bismo privukli novu radnu snagu. Smanjenje bruto tereta imat će veći efekt nego smanjenje PDV-a za 1 ili 2 posto", kazala je Deranja.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.