"Muž ima sad nesigurnost u poslovanju, on sad ne zna u kojem trenutku će oni poslati zadužnicu i blokirati mu račun. Mi smo sve platili, ne na vrijeme, nego unaprijed. Država je radila s našim novcima i sad nas kažnjavaju zbog toga", kaže poduzetnica Melis Kostanjevac.
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dostavili su dokaze iz porezne po kojima ne da nemaju dug, nego su čak u pretplati od 7500 tisuća kuna. No, administracija nema sluha i nemilosrdna je.
Da bi otvorili stolariju i pokrenuli posao, bračni par Kostanjevac od države je prije dvije godine dobio 25 tisuća kuna kao poticaj za samozapošljavanje. Predali su troškovnik, naveli za što će utrošiti novac. Čak su državi unaprijed odlučili platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za prvih pet mjeseci poslovanja.
"Nakon godinu dana nam je javljeno da nam te doprinose neće priznati i da moramo vratit 13 tisuća kuna, inače će nam poslati bianco zadužnicu na naplatu, nisu naveli zašto nam neće priznati", kaže Melis Kostanjevac.
Odmah su se žalili, jer im Zavod za zapošljavanje uopće nije naveo zbog čega im ne želi priznati utrošeni novac koji su im dali. Zavod se tada javlja i objašnjava da im ne priznaju troškove zaštite na radu, jer su je platili obročno, troškove opreme za rad, jer su dijelom novca kupili mobitel, i troškove unaprijed plaćenih doprinosa. Nakon kratkog dopisivanja, referentica Zavoda ih traži dokaz o uplaćenim doprinosima na mail. Slijedi nova nevjerojatna situacija.
"Ona taj mail nije dobila zato što je inbox bio pun mailova, nije ih brisala. I onda nam je napisala da mi nismo poslali mail i da ipak raskidaju ugovor s nama. Onda smo mi poslali potvrdu da smo poslali mail pa je ona rekla da će njihovi informatičari istražiti jesmo li mi uistinu poslali mail, ili lažemo. Onda su informatičari valjda utvrdili da smo poslali mail", priča gospođa Melis.
Zavod i dalje prijeti prisilnom naplatom i raskidom ugovora. Iako, Porezna uprava kaže da plaćanje doprinosa unaprijed nije sporno. Dapače. "Mi smo kontaktirali Poreznu upravu - oni kažu da tu ne smije biti problema, da je njima poželjno da se plate doprinosi unaprijed", ističe Melis Kostanjevac.
Od Porezne uprave dobivaju rješenje po kojem nemaju nikakav dug prema državi, odnosno, da su u pretplati od čak 7500 kuna. No, Zavod za zapošljavanje ne uvažava papire Porezne uprave. I dalje inzistiraju na naplati i to zbog apsurdne stvari.
"Otkrili su da je plaćeno 0,01 lipu manje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što smo mi naravno te iste godine taj dug podmirili, tih 0,01 lipu", pojašnjava gospođa Melis.
Ako se pita Zavod za zapošljavanje, situacija je potpuno čista. Ugovor je povrijeđen i Zavod se mora naplatiti.
"Mi dalje možemo razgovarati s drugom ugovornom stranom, evenutalno ponuditi izavansudsku nagodbu o obročnoj otplati, ali ako su službe to utvrdile mi tu ne možemo ništa dalje poduzimati drugo. Rekao sam da je ugovor povrijeđen", kaže Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Problema s HZZ-om imaju i drugi poslovni subjekti. Računovođama je nevjerojatno da jedna državna institucija kao dug uopće može isticati iznos od 0,01 lipu.
"To je neznatan iznos prema općem poreznom zakonu, koji bi se mogo otpisati do 10 kuna, tako da to nije sporno, problem je sa HZZ-om, gube dokumentaciju kad im se šalje, a da ne govorim o tome da bi se HZZ trebao povezati s Poreznom upravom, gdje bi od njih dobivao sve podatke, i uopće ne bi trebao poduzetnik slati nikakve dokaze, jer je sve vidljivo u Poreznoj upravi", smatra Vesna Varšava, iz Incijative profesionalnih računovođa Hrvatske.
Slaba je to utjeha Kostanjevčevima, koji umjesto da proizvode i zapošljavaju - strepe.
Naglasimo još jednom - zbog 0,01 lipe.