Banka hrane se opskrbljuje donacijama, a prikupljenu hranu distribuira organizacijama poput pučkih kuhinja i socijalnih samoposluga. Prvih 5.300 kilograma hrane već je u skladištu. Rezultat je to mjeseci priprema, probijanja kroz birokraciju i rada stotine volontera. 'Učestvovali su ljudi, znači građani, kojima se isto tako želimo zahvaliti na ovoj solidarnosti i veliki trgovački lanci', rekao je Miroslav Lakuš, predsjednik udruge Banka hrane.
Upravo će zbog Banke hrane i Socijalna samoposluga, uspješna akcija kojom se čak 1.000 najugroženijih obitelji dijele najosnovnije životne potrepštine već za dva dana postati trajni projekt. 'Cilj nam je da im udijelimo one najosnovnije proizvode, a i da s njima porazgovaramo, vidimo kako se neki problemi mogu riješiti, eventualno pronaći posao, možda zdravstveno', rekao je Siniša Pucić, koordinator Socijalne samoposluge.
I nisu jedini kojima će pomoći. 'To će nam biti jako velika pomoć jer znamo gdje ćemo se obratiti za našu potrebu, jer mi svaki dan imamo sve više ljudi na hrani', rekla je sestra Danijela Sinčić, voditeljica 'Kuće utočišta' u Rijeci.
Najviše kruha baca se u Zagrebu i Dalmaciji
'Naša primarna misija nije dijeljenje humanitarne pomoći, ali vidimo da zbog ove recesije stalno se taj broj obitelji povećava koje su u potrebi', rekla je Rayna Milanova iz volonterske udruge Za bolji svijet. A dok su jedni potrebiti, drugi hranu bacaju. Samo se u Hrvatskoj godišnje baci hrane u vrijednosti od čak 4 milijarde kuna.
Najviše se baca kruh i to u Dalmaciji i Zagrebu dok najviše poštovanja prema toj osnovnoj životnoj namirnici imaju u Istri i Primorju te u Lici. Za toliku količinu bačene hrane, nažalost postoji i razlog. 'Hrana koja se nama poklanja, mora se platiti PDV, a ako je bacaju, znači, onda nemaju PDV-a i to je jedan problem koji bi mi željeli riješiti', rekao je Lakuš. To je jedan od njihovih idućih ciljeva. Drugi je svojom udrugom doprijeti do onih kojima je to ZR napotrebnije u cijeloj zemlji.