Predsjednik Republike Zoran Milanović svečano je otvorio 46. međunarodni sajam knjiga Interliber, na kojem više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva na 13.000 četvornih metara nudi svoja izdanja, a održava se od 12. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu.
"Tko čita, on će svoj put već naći. Nikoga se nikada nije moglo natjerati da čita. To je poriv koji imaš ili ga nemaš", poručio je Milanović, koji se prisjetio i događaja iz svoje prošlosti vezane za Interliber.
"Moj prvi dolazak ovdje '86. godine jedna je anegdota vremena. Obratio sam se jednom čovjeku koji je ondje stajao, u nadi da je baš u tom paviljonu Interliber, i pitao ga je li tu negdje Informbiro - potpuno nesvjestan što sam rekao, a čovjek me pogledao i rekao - čujte, on je bio u Bukureštu, ali je ukinut '56. godine nakon Staljinove smrti. Nakon nekog vremena shvatio sam kakvu sam glupost izvalio. Srećom, nisam banuo u Bukurešt, došao sam ovamo i radio ipak na Interliberu", prisjetio se Milanović.
Radno vrijeme Interlibera u utorak, srijedu, četvrtak i nedjelju je od 10 do 20 sati, a petak i subotu od 10 do 21 sat. Ulaz na Interliber je besplatan za sve posjetitelje, a parkiranje za sve posjetitelje Interlibera besplatno je oko Zagrebačkog velesajma.
Ovogodišnja zemlja u fokusu je Mađarska koja se predstavlja kroz književni, umjetnički, gastronomski i kulturni program, a Milanović je u prigodnom obraćanju govorio o aktualnosti hrvatsko-mađarskih odnosa: "Naša povijest, povijest odnosa Hrvatske i Mađarske i povijest ispreplitanja naših kultura je ogromna. Jedino ti susjedni narodi, ako si mali narod kao Hrvati, mogu biti strateški partneri. To je doseg, vidokrug i vidljivost naše strategije. Naši strateški partneri ne mogu biti daleko jer do tamo pogled ne seže."
"Zemlja u fokusu, ne zemlja partner jer ovo nije klasičan gospodarski forum, nego forum suradnje, razumijevanja i dijaloga. Taj fokus obostrano već dugo vremena nije fokus s optičkog ciljnika, sredstva za pucanje, nego fokus kulture, dijaloga i razumijevanja u jednoj zreloj fazi odnosa Hrvatske i Mađarske koji su kroz sve turbulencije povijesti i nerazumijevanja došle u onu fazu koja je zrela", rekao je Milanović i dodao da razlika između dviju država nema puno, da su prije svega interesne i rješive.
Kazao je da je u odnosima nacija, društava i kultura taj interes rijetko kada dovodio do sukoba i krvoprolića i dodao da je do sukoba dovodila neobuzdana strast, lude ideje i veliki planovi o velikim promjenama koje će nastupiti već sutra.
"Zato ako mogu generalizirati – ono što mi je uvijek dobro lijegalo u mađarskoj kulturi i psihologiji je zdrava skepsa prema svijetu u kojem živiš, koja te ne čini malodušnim, ali koja u tebi, u pravilu, sputava lude emocije i prevelike planove. Uz onaj minimum skepse, samo kroz dobru vjeru i kroz priznavanje, toleriranje i poštivanje različitosti na kojima je Europa zasnovana, Europa može biti ono što bismo svi mi željeli da bude - strateški subjekt, strateški autonomna, ne odvezana i udaljena od svojih prirodnih partnera, ali samostalnija nego što je danas", kazao je Milanović.