Otrovna srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) riblja je vrsta koja se nezaustavljivo se širi Egejskim morem, a grčka vlada sada je odlučila novčano potaknuti njezin izlov. Ova nametjiva riba ugrožava domaći morski ekosustav, uništava mreže i predstavlja opasnost za ljude.
Prema grčkim medijima, za svaki kilogram ulovljene napuhače ribarima će se isplatiti 5,33 eura. Program su pozdravile i ribarske udruge.
Prema grčkom Centru za istraživanje mora, još nema mnogo detaljnih istraživanja o utjecaju te vrste na bioraznolikost, no postojeći znanstveni modeli upućuju na negativne posljedice. Ova invazivna riba vrlo se lako prilagođava i ima malo prirodnih neprijatelja.
Osim što je otrovna, može nanijeti i ozbiljne ozljede, no stručnjaci ipak umiruju kupače. Poznat je samo jedan slučaj ugriza kupača, zabilježen 2022. godine. Zabilježen je i slučaj petorice ribara koji su ulovljenu ribu pojeli i nakon toga se otrovali, ali nitko nije preminuo.
Opasan otrov
Tijelo srebrnoprugaste napuhače sadrži tetrodotoksin, snažan neurotoksin koji blokira prijenos živčanih signala. Otrov se ne uništava termičkom obradom pa ostaje aktivan i nakon kuhanja.
Ova vrsta potječe iz Indijskog oceana i zapadnog dijela Tihog oceana. Naraste do 40 centimetara, ali može doseći duljinu od jednog metra i težinu od osam kilograma. U Sredozemlje je dospjela kroz Sueski kanal, a prvi put je ondje zabilježena 2003. godine.
Grčki ministar poljoprivrede i prehrane Margaritis Schinas kazao je kako ne očekuje spektakularne promjene te potpuno iskorjenjivanje vrste smatra nemogućim. Cilj je tek smanjiti brojnost populacije i ublažiti štetu koju ona uzrokuje.
Sličan program već godinama provodi i Turska gdje se ova riba proširila ranije nego u Grčkoj.
Bez prirodnih neprijatelja
Prvi potvrđeni nalaz srebrnoprugaste napuhače u hrvatskom dijelu Jadrana zabilježen je još 2012. kod otoka Jakljana kraj Dubrovnika. Kasnije je zabilježeno još nekoliko ulova u južnom i srednjem Jadranu. U svibnju 2024. ulovljen je primjerak u Medulinskom zaljevu u Istri, što je bio prvi nalaz u sjevernom Jadranu i dosad najsjeverniji nalaz te vrste u cijelom Sredozemlju.
Prirodnih neprijatelja napuhača u Mediteranu gotovo da nema.
Jedina mediteranska životinja koja se može hraniti napuhačom je glavata želva (Caretta caretta), inače zaštićena na području cijele EU, piše DW.