Mirando Mrsić je kao novinu naglasio fond za otpremnine. Otpremnine bi, naime, dobivali svi radnici, a ne samo oni koji imaju kolektivni ugovor poslodavca. I oni bi morali izdvajati za taj fond.
Na taj bi način oni koji dobiju otkaz, a rade više od 3 godine, dobili bi otpremnine. Fondom bi upravljala država.
Mrsić kaže da na taj način zakon štiti radnike od otkaza i da se ne olakšava otpuštanje kao što se to nagađalo. Kaže, ako poslodavac smanji plaću, radnik će moći dati otkaz i dobiti otpremninu. Osim toga, i takav će radnik imati prava sa Zavoda za zapošljavanje bez obzira što je on dao otkaz, a nije ga dobio.
>> Posao izvan Hrvatske: Mladi žele u skandinavske zemlje!
Plan je da se rad regulira kroz 11 različitih zakona koje priprema ministarstvo, među kojima je i ovaj o otpremninama. Željko Potočnjak iz HUP-a, naglasio je da je ostao šokiran takvim prijedlogom jer to suma zakona koja će samo otežati poslodavcima.
Ministar je naglasio da je vrijeme da i poslodavci učine nešto za radnike. Zakon o radu bila je tema je okruglog stola kojeg su organizirali Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca.
O zakonu o radu razgovaralo se s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora govorili su o primjerima zakona o radu nekih od zemalja članica Europske unije.
Cilj okruglog stola je putem interaktivne debate razmijeniti mišljenja o prijedlogu novog zakonu o radu, koji je usklađen prema Europskim direktivama, prije njegova donošenja u Hrvatskom saboru.
Na okruglom stolu sudjelovali su osim Miranda Mrsića, pomoćnica ministra Marina Kasunić-Peris, glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić, glavni direktor HUP-a Davor Majetić, potpredsjednica HGK Zdenka Peternel, predstavnici EGSO-a Christa Schweng i Almeida Freire te brojni drugi stručnjaci, predstavnici državne vlasti i gospodarskih asocijacija.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook