"Žao mi je što je, prema dosadašnjim iskustvima, ovdje teško prognizirati nekakav pozitivan ishod. Zahtjevi koje su otmičari postavili su namjerno prilično mutni, rokovi su vrlo kratki, a obje strane, ona koja postavljaju ultimatum i ona od koje se očekuje ispunjenje zahtjeva, a to je egipatska država, su jako oštre i ne baš sklone kompromisima. No, s obzirom da se Egipat trudi postaviti pozitivnu sliku prema van, među ostalim i zbog otvaranja novog pravca Sueskog kanala, možda je trenutak u kojem bi bilo efikasnije probat intervenirat iz vana. To je možda jedan prolaz za našu vanjsku politiku, ali je pod velikim upitnikom, tim više što je pola ultimatuma isteklo. Dakle, nažalost, jako je teško biti optimist u ovoj situaciji", kazao je analitičar Igor Tabak.
Egipat već dugo nije miran i stabilan
Tabak podsjeća i da Egipat već dugo nije mirno i stabilno mjesto, iako hrvatski mediji u poslijednje vrijeme površno prate razvoj situacije u toj zemlji. "Naši mediji su dobro popratili Egipatsko proljeće, ali nakon toga je bilo vidljivo kako pažnja jenjava. Vrlo slabo se popratilo pad s vlasti Muslimanskog bratstva i Mursija, a još manje ono što je uslijedilo. Zadnje dvije godine Egipat opet ima vojni režim koji se jako oštro obračunava sa svojim političkim neistomišljenicima. U Egiptu je jedan prilično grub stil politike na djelu, zatvori su puni, hapšeno je u valovima pa čak na momente dosta grubom diskriminacijom. Pritom su prvenstveno na udaru bili ekstremisti svih vrsta, a to je jako pogodilo Muslimansko bratstvo", kazao je Tabak.
KOJA JE POZADINA OTMICE TOMISLAVA SALOPEKA?
Dodao je da je posebna nepoznanica ostala situacija na Sinaju, odakle je grupa koja je Salopeka otela i zaprijetila da će ga smaknuti ako u 48-sati službeni Kairo ne oslobodi uhićene muslimanke.
"To je vrlo veliko područje, površinom kao kopnena Hrvatska, izuzetno rijetko naseljen i težak teren. Ondje se tradicionalno uspješno skrivaju pobunjenici protiv tamošnje vlasti i na djelu je jedan prilično oštar građanski rat niskog intenziteta prema tim ljudima u brdima. Tu nema baš puno milosti i to je borba koja se u zadnje vrijeme intenzivira. Bilo je napada na vojne kontrolne točke, bilo je dosta raznih incidenata s dosta mrtvih. Sve to je zapravo kod nas prošlo ispod radara. Rad u takvoj zemlji vjerojatno je ponešto bolje plaćen nego u nekim mirnijim zemljama, ali dio te razlike u novcu je premija za rizik. Jako je nezahvalno komentirati u ovakvoj situaciji, ali Egipat polako postaje vrlo ozbiljno mjesto i to se sada jako zorno vidi", ustvrdio je Tabak.
Za snimke na kakvoj je viđen i Salopek Tabak je kazao da su neka vrsta rituala gdje "slanje ovih poziva, među ostalim radi širine i neodređenosti zahtjeva, već unaprijed ostavlja puno prostora da se oni ne ispune da se krene u iduće korake".
Tabak upozorava da u Egiptu takve situacije do sada nisu zabilježene jer je slanje prijetećih snimaka bio karakteristričan isprva za Irak, a potom i za Siriju. "Otimanje stranaca, ucjenjivanje pa ritualna pogubljenja su metoda koja je svojedobno praktički ispraznila Irak od stranih stručnjaka na ugovor. Dakle ona se pokazala u praksi dosta efikasnom", što je, po njegovu mišljenju, još jedan negativan aspekt.
'Teroristima jedino bitno da oteti nije Egipćanin'
Tabak smatra da tetroristima nije bitna činjenica što su oteli hrvatskog državljanin, iako su presreli automobil francuske kompanije te da je s njihovog aspekta jedino bitno da nije Egipćanin. "Računali su da će strani element dovesti do puno ozbiljnijeg pritiska nego što bi mogla dovesti otmica Egipćanina, tim više što grupe sa Sinaja nisu imale puno zadrške niti prema njihovim građanima. Samo se treba sjetiti da su nedavno jednog od državnih odvjetnika digli u zrak, to je aktivno ratovanje koje ne bira previše sredstva", zaključio je Tabak.
No, sigurnosni stručnjak Mate Laušić smatra da teroristi nisu niti znali da su oteli hrvatskog državljanina, jer im je meta bio menadžera francuske multinacionalne kompanije. "Nakon otmice vidjeli su da je Hrvat i više povratka nije bilo. No, pustiti ga za njih bi bilo kontra produktivno", kazao je Laušić.
Razmatrajući moguće naredne korake Laušić je kazao da nasilna akcija oslobađanja svakako nije opcija. "Zemlje koje su takvo što ranije planirale poput SAD-a nikada niti jedan svoj plan nisu mogle operacionalizirati zato što otmičari imaju praksu stalnog premještanja svojih zatočenika. Skromna je i mogućnost obavještajnog prodora u njihove sredine kako bi se dobila kvalitetna informacija gdje je zatočenik pa jedina mogućnost koja ostaje je trgovina. No s čime", zapitao se Laušić.
Podsjetio je da Hrvatska ovog trenutka "prema Egiptu nema neku političku ili ekonomsku snagu" kako bi tu državu privolila da učini ustupak teroristima. "Možda uz veliku pomoć Francuske i SAD-a koji su se ponovno približili Egiptu nakon što je maknut vođa Muslimanskog bratstva.
Možda Hrvatska u suradnji s Francuskom i SAD-om može napraviti neki pritisak da učini taj ustupak, odnosno oslobađanje, no to je malo vjerovatno jer Egipat ima vrli tvrd stav prema Islamskoj državi. Malo je prostora ostalo za diplomatsko političke manevre", upozorio je Laušić.
Smatra da bi Hrvatska sada trebala ići na dobivanje na vremenu. "Svaki dan nakon isteka ovih 48 sati je dobitak i mogućnost da se nekim diplomatskim ili političkim postupcima uspije dobiti manevarski prostor. Sve ostaje na diplomatsko političkom planu, ali koliko smo tu moćni to je upitno", kazao je Laušić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook