Potpredsjednica ORaH-a Božana Zadro upozorila je da su se od 2003. godine dogodile društvene promjene koje su trebale biti implementirane u novi zakon, posebice vezano uz to što u Hrvatskoj ima sve više razvoda, kao i izvanbračnih zajednica i djece koja se rađaju u tim zajednicama.
ORaH je predložio da izvanbračne zajednice budu evidentirane u registru jer se ne može detektirati trenutak kada su zasnovane, a problem su reguliranje predbračnih ugovora i nasljeđivanja.
Radi se samo o još jednoj kozmetičkoj reformi, iako je zakon uvećan za gotovo 200 članaka. "Čak i mi, koji smo u toj struci, kada dođemo do polovice teksta smo umorni, ne znamo o čemu zakon govori, ne razumije se ni terminologija niti procedura", rekla je Zadro.
Ustvrdila je kako će pravosuđe i centri za socijalnu skrb koristiti novi zakon kao ispriku da budu još neučinkovitiji.
Milinković 'Nakon vašeg tumačenja osjećam da su mi oba oka zatvorena'
Poseban problem novog Obiteljskog zakona su prava djeteta jer on predviđa da će dijete sa 14 godina moći odlučiti o svojoj vjeroispovijesti, postupcima u vezi svojeg zdravlja i manjim medicinskim zahvatima.
Predlagatelj bi trebao dodatno pojasniti što želi postići pomicanjem dobne granice za samostalnost odlučivanja djeteta i je li svjestan kakve će posljedice te odredbe izazvati kada, primjerice, dijete od 14 godina kaže roditeljima da se želi podvrgnuti nekom medicinskom zahvatu, kaže Zadro.
Voditeljica Službe za pravne poslove ORaH-a Bojana Ivanišević ocijenila je da novi zakon ne osigurava pravnu sigurnost već se predloženim odredbama država u nedopuštenoj mjeri mješa u niz odnosa i prava koja proizlaze iz Ustava i drugih organskih zakona.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook