Trebalo je, dodala je, donijeti sasvim nov zakon kako bi besplatna pravna pomoć bila uistinu jednostavna i dostupna siromašnim građanima, umjesto da se mijenja 56 od 67 članaka sadašnjega lošeg zakona.
Smatra i kako je vlada zakon od početka koncipirala tako da onemogući, umjesto da približi građanima institut besplatne pravne pomoći.
I Ingrid Antičević-Marinović (SDP) ocijenila je kako su kriteriji bili toliko strogi, a formalni uvjeti toliko zamršeni "da ih ni mnogi zastupnici ne bi znali ispuniti". Većina podnositelja zahtjeva bila je, kaže, iz seoskih područja, a zbog kvadrature svoga životnog prostora i kompliciranosti postupka nisu ju mogli dobiti.
Podsjetila je i kako je na protuustavnost pojedninih odredaba toga zakona, koje je ukinuo i Ustavni sud, oporba upozoravala još za njegova donošenja, ustvrdivši kako je to "još jedan dokaz 'šlamperaja' vlade".
Taj zakon, osim zvučnosti svoga naziva, trebao je biti i provediv i unaprijediti sustav, a tomu neće pridonijeti ni predložene izmjene, ustvrdila je.
Ana Lovrin (HDZ) istaknula je pak kako se predloženim izmjenama ublažavaju kriteriji za dobivanje besplatne pravne pomoći, broj korisnika koje je u zadnje vrijeme porastao za 18 posto.
Nužnost ekonomskog cenzusa opravdala je potrebom da se ograniči samo na one koji nisu "dovoljno ekonomski moćni", ali i istaknula da su norme sada preciznije određene te pristup pomoći pojednostavljen.
"Klub HDZ-a podupire izmjene i dopune jer smatra da se tim zakonom, koji je u primjeni nešto dulje od dvije godine, na taj način bolje ispunjava namjena radi koje je donesen", zaključila je. (Hina)