Cilj Operativnog programa 'Promet' je osigurati ulaganja u željezničku infrastrukturu, te pripremiti buduće kapitalne projekte u području željeznica i unutarnje plovidbe. Ukupna vrijednost tog programa (do 2014.) iznosi 113,7 milijuna eura, pri čemu darovnica Europske komisije iznosi 96,7 milijuna eura, a vrijednost nacionalnog sufinanciranja oko 17 milijuna eura.
>> FOTO: Rončević se nakon presude pojavio u Saboru
Zlatko Koračević je u ime Kluba HNS/HSU-a upozorio da je u vrijeme potpisivanja spomenutog sporazuma s Europskom komisijom u rujnu ove godinu određeno kako je trebalo biti objavljeno 80 posto natječaja, a objavljeno je njih tek 28 posto. 'Da smo poštivali rokove i pripremili nadležne službe imali bi objavljene natječaje za 27 milijuna eura više', naglasio je.
Propušteno 15 milijuna eura
Prigovorio je i i što je umjesto 30 posto ugovoreno tek 1 posto poslova prema natječajima, čime je, kaže, propušteno iskoristiti 15 milijuna eura, a za što najodgovornije smatra resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
'Pitanje ministru Kalmeti što se dogodilo, zašto smo loši u efikasnosti korištenja predpristupnih programa u prometu', poručio je Koračević, upozorivši da ako Hrvatska u predpristupnom razdoblju pokazuje izuzetno slab kapacitet iskorištavanja sredstava iz fondova EU, što se tek može očekivati nakon pristupanja Uniji.
Zeljeznička infrastruktura kao 'zamašnjak gospodarskog razvoja'
Da Hrvatska nije pripremljena za iskorištavanje sredstava iz predpristupnih fondova smatra i Boro Grubišić (HDSSB), koji upozorava kako je nedovoljno 'europskog' novca povučeno za revitalizaciju 10. paneuropskog željezničkog koridora kroz Hrvatsku.
Upozorio je i da je željeznička infrastruktura nedovoljno dostupna građanima, podsjetivši da se u Hrvatskoj umjesto obnavljanja ukidaju željezničke linije. Suprotno oporbi, Milivoj Škvorc (HDZ) vjeruje da će Hrvatska kroz predpristupne fondove pokazati svoju sposobnost da po ulasku u EU kvalitetno koristi i strukturne i kohezijske fondove.
Naglasio je da na željezničku infrastrukturu treba gledati kao na 'zamašnjak gospodarskog razvoja'. 'Osim izravne koristi za gospodarski razvoj Hrvatske, ovaj sporazum dat će i svim sudionicima sva potrebna iskustva i znanja da bi bili spremni za korištenje daleko značajnijih pristupnih fondova nakon ulaska u članstvo EU', istaknuo je Škvorc. (Hina)