Glasno je u oporbi odzvonila izjava ministra Branka Grčića da su građani počeli trošiti što su stavljali sa strane.
'Populizam i slatkorječivost kojima su hrvatska javnost posljednjih nekoliko dana bombardirani definitivno su prešli svaku granicu dobrog ukusa. To je krajnje neprimjereno, hoćemo li govoriti ljudima koji iz dana u dan muku muče s ovrhama, hoćemo li 323.000 blokiranih pozvati da troše više? Ili ovu vojsku od 257.000 nezaposlenih u ovom trenutku?', kaže Tomislav Ćorić, predsjednik HDZ-ova odbora za financije.
'Izbori su, moraju se hvaliti. Oni će nas uvjeriti da mi valjda najbolje živimo na svijetu, da nema bogatije države. Možda njima tako i jest ali građanima sigurno nije', kaže Branko Hrg, predsjednik HSS.
Rast BDP-a se može zahvaliti samo sposobnosti poduzetnika, poručuje HSLS. 'Posebno pozdravljamo rast izvoza što znači da su poduzetnici jako žilavi, da u ovim jako teškim uvjetima i velikim porezima uspjeli podignuti svoju proizvodnju i konkurentnost. Ali rast od 1,2 % nije dovoljan, tek rast od 3 posto pokriva kamate a 4% - 5% će osjetiti građani', kaže Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a.
Tko je ostvario bolje rezultate, prošla HDZ-ova Vlada ili aktualna Kukuriku koalicija? Za HDZ nedoumice nema. 'Pokazatelji koje je iznio gospodin Grčić jednostavno nemaju uporište u činjenicama. Hrvatska, odnosno njezino gospodarstvo u ovom trenutku kreira 10 milijardi kuna manje vrijednosti nego što je kreiralo krajem 2011. godine', rekao je Ćorić.
'U prošloj Vladi su se gradile štale, farme i punile su se farme. U vrijeme ove Vlade te se štale prazne a krave se kolju', kaže Hrg. I dok se Vlada hvali uspjesima drugog kvartala u kojem više nismo na samom europskom dnu, Ćorić im izvlači polugodišnju statistiku.
'Unatoč tom bombardiranju optimizmom, Hrvatska danas raste znatno slabije od prosjeka Europske unije. U prvih 6 mjeseci ove godine naš rast bio je na razini 5 najlošijih zemalja EU 28', ističe Ćorić. Iza nas su poručuju HDZ i partneri, ekonomski izgubljene godine, a ne godine rasta i reda kako tvrdi Vlada.
Podatak o gospodarskom rastu malo govori o tome kako građani zapravo žive. Jedan od podataka koji daje bolju sliku je prosječna plaća. Ona je u lipnju iznosila 5.810 kuna, što je 252 kune više nego u lipnju prošle godine kada je iznosila 5.558 kuna. S druge strane, krajem lipnja je bilo čak 320 tisuća blokiranih građana koji su dugovali više od 33 milijarde kuna. Također, ako u četveročlanoj obitelji oba roditelja imaju minimalnu plaću, zarade manje od 5.000 kuna, a sindikati su izračunali da im za režije, hranu i prijevoz treba gotovo 7.000 kuna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook