Na prvi pogled mirna rijeka i netaknuta priroda, ali ispod površine se skriva prijetnja koja ugrožava ravnotežu vodenih ekosustava
"Pomičemo ih tako da pokrijemo 4 kilometra vodotoka. Imamo taj centar gdje imamo 40 vrša koje ne mičemo. Dnevni ulov nam varira, između 50 i 600 komada je znalo biti jedinki signlnog raka. Bitno da je vodostaj stabilan. Da se ne mijenja površina jer onda nam zapinju vrše u vodi, teško ih je vaditi", kaže Filip Grabner, čuvar prirode u Javnoj ustanovi Natura Viva.
Singalni rak u Europu je stigao krajem 19. stoljeća iz Sjeverne Amerike i brzo se proširio rijekama. Projekt izlova je počeo na Korani i Radonji, a 2023. godine otkriven je i na rijeci Dobri.
"Prve godine smo koristili drugačiji tip od končane mreže, ali nisu se dobro pokazale jer su previše savitljive. Onda kod varijacije vodostaja bude stlačena i vrlo lako se potrga, zato smo na Dobri prešli na korištenje vrša od lijevane plastike", objašnjava dr.sc. Leopoldina Dakić, stručna savjetnica u Javnoj ustanovi Natura Viva.
Brzo se širi i potiskuje domaće vrste. Prenosi bolesti koje naši rakovi ne mogu preživjeti.
Što stručnjaci još kažu o ovoj opasnoj vrsti raka pogledajte u videprilogu reporterke Dnevnika Nove TV Elvire Gašparović.
This browser does not support the video element.